Prema informacijama do kojih je došao Klix.ba iz diplomatskih izvora, pred predstavnicima država članica PIC-a će se naći najmanje četiri kandidata za ovo mjesto, a niti jedan od njih zasad nema podršku dovoljnog broja članica da bude izabran.
Dva imena poznata, dvojica ostaju misterija
Dok je u historiji Ureda visokog predstavnika (OHR), barem prema informacijama koje su bile dostupne, izbor generalno prolazio bez problema i bio je poznat čak i prije sjednice PIC-a, gdje je samo potvrđeno ono o čemu se govorilo u diplomatskim krugovima.
Ipak, ove godine je situacija bitno drugačija. Od ukupno četiri kandidata, o dvojici se manje-više zna sve, dok su ostali nepoznanica, čak i u smislu njihovog identiteta.
Naime, ono što je poznato jeste da će kandidati biti italijanski diplomata Antonio Zanardi Lendi i američki funkcioner William Ruger.
Međutim, prema informacijama do kojih je došao Klix.ba, još dva kandidata će se naći pred članicama PIC-a, a riječ je o prijedlozima Velike Britanije i Francuske. Njihova imena su još uvijek nepoznata, ali je riječ o osobama s bogatim diplomatskim iskustvom, prema izvorima našeg portala.
Kakvi su stavovi država članica?
Članice Upravnog odbora PIC-a su, podsjetimo, Sjedinjene Američke Države, Italija, Francuska, Njemačka, Velika Britanija, Kanada, Japan, Turska i Evropska unija. Formalno, članica je i dalje i Rusija, ali ona ne učestvuje u radu i finansiranju OHR-a zbog protivljena imenovanju Schmidta na funkciju visokog predstavnika.
Lendi, kako je rečeno našem portalu, uživa podršku svoje matične zemlje i SAD-a. U isto vrijeme, američki predstavnici na sjednicu dolaze sa svojim kandidatom, ali Ruger nema podršku niti jedne druge članice PIC-a.
Francuska i Velika Britanija se protive imenovanju Lendija zbog činjenice da je blizak vladajućim strukturama u Rusiji, a zabrinuti su i zbog veza sa Srbijom, gdje je bio ambasador od 2004. do 2006. godine.
Stav Njemačke je još uvijek neodlučen, ali su bliži mišljenjima Francuske i Velike Britanije. Ipak, ne bi bilo iznenađenje da podrže Lendija. Isto vrijedi i za EU, jer Brisel još nema konačnu odluku o tome koga će podržati za ovu poziciju.
Ova situacija je unikatna u smislu toga da je praksa izbora visokog predstavnika bila mnogo jednostavnija u prošlosti. Jedno ime bi se pojavilo kao kandidat u javnosti, a na sjednici PIC-a bi se samo potvrdilo ono što se već znalo.
Ove godine, ipak, ne postoji konsenzus o imenovanju novog visokog predstavnika, što ilustrira i veliki broj kandidata. Naravno, u Upravnom odboru PIC-a, koji bira visokog predstavnika, ne treba konsenzus, ali se tome težilo u prošlosti. Na osnovu konsenzusa su se birali i raniji visoki predstavnici, s izuzetkom Schmidta čijem imenovanju se protivila Rusija.
Nikada manja moć OHR-a, ali je u igri prestiž
Dodatnu dimenziju ovom izboru daje i generalni osjećaj da će ovo biti posljednji visoki predstavnik u BiH, jer se o gašenju OHR-a sve više govori u javnosti, ali i u diplomatskim razgovorima iza scena.
Riječi predstavnice SAD-a u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija Tammy Bruce sa sjednice o stanju u BiH su potvrdili da i u Washingtonu žele vidjeti skoro gašenje OHR-a, bez obzira na zabrinutost da BiH još nije spremna na ukidanje ove institucije.
Također, naredni visoki predstavnik izvjesno neće imati podršku da koristi bonske ovlasti i bude aktivan u tom kontekstu, kao što je to bio slučaj sa Schmidtom, a posebno s visokim predstavnicima s početka 2000-ih godina.
Samim tim se nameće pitanje: Otkud tolika borba za mjesto koje izvjesno neće imati nikakvu efektivnu moć?
Jedan od odgovora može biti prestiž. Biti diplomata u čijem mandatu je zatvoren OHR, bez obzira na lični utjecaj na odluku da se ugasi ova institucija, stvar je prestiža i može biti odličan dodatak za biografiju osoba koji se bave ovim poslom.
Sedmica odluke pred BiH
U svakom slučaju, sljedeća sedmica će biti izrazito važna za BiH. Ko god bude visoki predstavnik, imat će važnu ulogu da svoj mandat, ako on istinski bude posljednji, odradi i završi bez haosa u zemlji.
Iza izbora novog visokog predstavnika stoji ogroman broj faktora, pa čak i onih na koji BiH nema nikakvog utjecaja, ali će na kraju građani BiH platiti cijenu, bilo pozitivnu ili negativnu, izbora koji će Upravni odbor PIC-a napraviti sredinom sedmice.
