Aktuelnu vlast na nivou entiteta Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) i na državnom nivou čine stranke koalicije Trojka (SDP, NiP i NS) sa HDZ-om u FBiH te iste te stranke sa SNSD-om i njihovim partnerima na nivou državne vlasti. Te koalicije formirane su sa jako mnogo optimizma i velikih najava za funkcionisanje procesa nakon izbora 2022. godine.
No, već najmanje godinu dana vlast sa ovim strankama ne funkcioniše onako kako je to obećano i kako je najavljivano. Državni nivo vlasti u krizi je godinu i po dana, sa krnjim ministarstvima (bez ministra sigurnosti), sa blokadom niza zakona, a posebno onih na evropskom putu Bosne i Hercegovine i krizom u radu brojnih institucija. Kulminacija se dogodila prošle godine za vrijeme sudskog postupka protiv Milorada Dodika, njegovog izbjegavanja da se odazove Sudu BiH na saslušanje, a što se sve manifestovalo na političkom planu.
Na nivou FBiH, kao i na državnom nivou već su dugo uočljive pukotine na relaciji Trojka – HDZ, a posebno kada je riječ o Našoj stranci i HDZ-u.
U međuvremenu najjača opoziciona stranka SDA čeka svoju priliku i već mjesecima se predstavlja kao neko ko je spreman uzeti učešće u nekoj novoj vlasti. I za razliku od prethodnih godina, kada su odnosi te stranke sa HDZ-om bili na niskom nivou, s brojnim međusobnim optužbama i odsustvu skoro bilo kakve komunikacije lidera spomenutih stranaka Bakira Izetbegovića (SDA) i Dragana Čovića (HDZ), posljednjih mjeseci primjetno je otopljavanje odnosa među njima.
To je potvrdio i sam Čović prije nekoliko dana, kazavši da se već intenzivno razgovara te planiraju novi sastanci u cilju, kako je to nazvao, relaksacije odnosa Hrvata i Bošnjaka. Na to je reagovala i Naša stranka, koja je trenutno kao dio Trojke u koaliciji sa HDZ-om, optuživši SDA i HDZ da pod krinkom relaksacije odnosa grade podijeljenu državu. SDA je te optužbe nazvala jeftinim obmanama.
Čović je, svjestan političke moći svoje stranke, ali i utjecaja SDA s druge strane i njene snage, evidentno prepoznao da te dvije stranke trebaju raditi na rješavanju ključnih tačaka koje su prijepor u odnosima Hrvata i Bošnjaka, svodeći tako svoje političke odnose na širu ravan i etnički princip.
Hrvati i Bošnjaci, dva konstitutivna naroda koji čine dominantnu većinu u FBiH godinama preko stranačkih kadrova i političkih krugova imaju niz neriješenih pitanja, zahtjeva i očekivanja obavijena nizom problema. Od položaja Bošnjaka u Stocu, nacionalnih tenzija u Mostaru, kontrole političkih procesa HDZ-a u Mostaru, zatim zahtjeva te stranke za promjenama Izbornog zakona u kontekstu izbora člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata, tzv. legitimnog predstavljanja, ali i najnovijeg zahtjeva SDA za proporcionalnom zastupljenošću u institucijama.
Postepeno zbližavanje, koje je u ovom trenutku vidljivo kroz učestaliju komunikaciju lidera HDZ-a i SDA, ukazuje da ni jedni ni drugi nemaju ništa protiv “otopljavanja odnosa”, što bi prirodno moglo voditi ka potencijalnoj budućnoj koaliciji. Drugim riječima koalicija HDZ-a i SDA bi predstavljala moguću okosnicu za djelovanje nakon izbora, uz neminovnu saradnju sa nekim drugim političkim partnerima.
Intenziviranjem razgovora sa SDA, HDZ šalje poruku i strankama Trojke da u trenutnom sastavu te koalicije ne računa na njih ubuduće ili barem ne na neke od stranaka Trojke. A kako će izgledati buduća vlast, reći će izbori i izborna računica shodno rezultatima 4. oktobra.
