Čak 67 posto ispitanika, prenosi Hina, navelo je da skupi benzin stvara finansijske poteškoće njihovim domaćinstvima, a njih 17 posto smatra da su te poteškoće ozbiljne.

U 2022. godini, kada su cijene benzina bile na približno istom nivou, udio ispitanika koji su naveli da trpe ozbiljne finansijske posljedice iznosio je 22 posto.

Amerikanci su posebno osjetljivi na značajan rast cijena goriva, navodi Gallup, ističući da ankete provedene tokom dužeg perioda potvrđuju taj zaključak.

„Kad god cijene benzina premaše novu granicu i zadrže se iznad nje tokom dužeg perioda, udio Amerikanaca koji prijavljuju finansijske poteškoće značajno raste“, navodi se u izvještaju.

Početkom godine galon benzina u SAD-u koštao je manje od tri dolara, ali je u martu, tokom prvog punog mjeseca rata u Iranu, cijena porasla i dostigla 3,99 dolara, prenose Financije.hr.

Iran je, nakon američko-izraelskih napada, preuzeo kontrolu nad Hormuškim moreuzom, zabranivši tranzit brodovima povezanim sa SAD-om, Izraelom i njihovim saveznicima. Brodovi „prijateljskih“ zemalja prolazili su kroz Hormuški moreuz u koordinaciji s iranskom vojskom, dok je američka vojska blokirala iranske luke u Arapskom moru i Omanskom zaljevu.

Washington i Teheran su u međuvremenu postigli okvirni dogovor o pregovorima za okončanje sukoba, koji predviđa normalizaciju plovidbe kroz Hormuški moreuz i ukidanje američke blokade iranskih luka.

U takvim okolnostima cijena benzina na pumpama u SAD-u tokom većeg dijela maja iznosila je 4,50 dolara po galonu. Početkom juna pala je na 4,31 dolar, a do sredine mjeseca na 4,05 dolara, nakon što su naftna tržišta pozitivno reagovala na najave mogućeg primirja.

Najnovija Gallupova anketa pokazuje da je 57 posto Amerikanaca zbog visokih cijena goriva smanjilo vožnju, dok je 46 posto ispitanika promijenilo planove za ljetni odmor.

Share.
Leave A Reply

Exit mobile version