Jurišić je poručila da je djeci u Kantonu Sarajevo prije svega potrebno kvalitetno obrazovanje, navodeći da su jedan od osnovnih preduslova za to stručni i sposobni učitelji i nastavnici.
“Bitno je istaći da je djeci u Kantonu Sarajevo prije svega potrebno kvalitetno obrazovanje. Osnovni preduslov za to su stručni i sposobni učitelji i nastavnici, koji neće strahovati da će pred kraj školske godine izgubiti posao, jer su primljeni u radni odnos na određeno vrijeme”, kazala je Jurišić.
Dodala je da česte promjene nastavnog kadra predstavljaju problem za učenike i roditelje, posebno zbog situacija u kojima se tokom jedne školske godine na istom predmetu promijeni više nastavnika.
“Najlakše je političkom odlukom smanjiti broj školskih godina. Ali da li je to sedam, osam ili devet godina treba svoje mišljenje da daju stručnjaci i akademska zajednica uz obaveznu, široku javnu raspravu”, navela je Jurišić.
Prema njenim riječima, godina provedena u školi ne može se smatrati izgubljenom ukoliko učenik tokom nje stekne dodatna znanja, vještine i prilike za budućnost.
“Godina provedena u školi nije izgubljena godina ako je dijete za nju steklo više znanja, vještina i prilika za budućnost. Izgubljena je onda kada politika od obrazovanja pravi poligon za vlastite interese i promjene forme predstavlja kao reformu”, kazala je.
Jurišić je kritizirala i način na koji se obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini mijenjao u protekle tri decenije.
“Sistem obrazovanja u BiH u postratnih trideset godina pokazao je da je nacionalnim strankama bilo važnije ideološko usmjeravanje djece, a ne sticanje znanja”, navela je, dodajući da su, prema njenom mišljenju, stvorene generacije mladih koji školovanje posmatraju prvenstveno kao put do diplome, a ne do znanja.
Ukazala je i na probleme poput međuvršnjačkog nasilja i slabijih rezultata na PISA testiranju, navodeći da je odgojna komponenta škole gotovo nestala u, kako je rekla, stalnim i birokratiziranim reformama.
“Onda ne treba da se čudimo međuvršnjačkom nasilju, te slabim rezultatima PISA testa”, kazala je Jurišić.
Osvrnula se i na samu ideju ukidanja devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja, poručivši da bi oni koji su taj model ranije uveli trebali objasniti zbog čega sada smatraju da je jedna godina školovanja nepotrebna.
“Ako je SDA sada spremna jednu školsku godinu proglasiti nepotrebnom, onda se opravdano postavlja pitanje: da li je za njih problem u jednoj godini školovanja ili u tome što tu godinu treba ispuniti kvalitetnim sadržajem, znanjem i stvarnim reformama?”, zaključila je Jurišić.
