Odluka suda ostavila je otvoren prostor za nove pravne izazove koji bi mogli dodatno usporiti primjenu ove uredbe. Iako je Američka poštanska služba prošle sedmice iznijela plan njene provedbe, rokovi su izuzetno kratki jer pojedine savezne države uskoro počinju slati glasačke listiće biračima.
Trojica liberalno nastrojenih sudija Vrhovnog suda usprotivila su se ovoj odluci. S druge strane, Ministarstvo pravde tražilo je hitnu intervenciju kako bi se nastavile pripreme za uvođenje promjena uoči izbora na sredini predsjedničkog mandata.
Trump je uredbu potpisao u martu. Njome se nalaže sastavljanje preciznih lista kvalifikovanih birača, dok se Poštanskoj službi SAD-a naređuje da glasačke listiće dostavlja isključivo osobama s tih spiskova.
Demokratski zvaničnici iz 23 savezne države i Distrikta Columbia podnijeli su tužbu protiv federalne administracije u namjeri da zaustave primjenu uredbe. Tvrdili su da Ustav jasna ovlaštenja za provođenje izbora daje državama i Kongresu, te da bi Trumpove izmjene mogle izazvati haos i otvoriti vrata stranačkim zloupotrebama. U podnesku sudu naglasili su: „Posljedice dopuštanja da ovako dalekosežne promjene stupe na snagu neposredno pred jesenje izbore bile bi ekstremne.“
Savezni sud u Massachusettsu ranije je blokirao primjenu plana u tim državama, što je potom potvrdio i žalbeni sud. Sutkinja je nakon toga donijela drugu odluku kojom je plan obustavljen na nivou cijele zemlje, zadavši nov udarac Trumpovoj administraciji.
Federalni pravnici uzvratili su tvrdnjom da presuda iz Massachusettsa „onemogućava vladu da finalizira i provede politike koje je predsjednik predložio radi jačanja izbornog integriteta na novembarskim izborima“. Istovremeno, ranija odluka suda iz Washingtona dopustila je nastavak priprema, ali je također ostavila mogućnost novih tužbi ako promjene zaista budu primijenjene.
Glasanje poštom već je dugo jedna od glavnih meta Trumpovih kritika. On konstantno tvrdi da takav vid glasanja podstiče izborne prevare, iako su te tvrdnje bez čvrstih dokaza, a i sam je ranije glasao na taj način. Prema službenim podacima, oko 30 posto svih glasova na predsjedničkim izborima 2024. godine pristiglo je poštom, dok je studija Brookings Institutiona iz 2025. godine zabilježila svega četiri slučaja prevare na 10 miliona takvih listića.
