Al-Sharaa je rekao da bi takav dogovor mogao biti ulaz u sveobuhvatni mir, uz tvrdnju da time ne bi bilo ugroženo pravo Sirije na okupiranu Golansku visoravan, koju Izrael drži pod okupacijom od 1973. godine.
Dodao je da Sirija izbjegava bilo kakav sukob s Izraelom i da bi sigurnosni aranžman mogao otvoriti prostor za šire rješenje krize.
Njegove izjave dolaze nakon ponovljenih izraelskih upada i napada na jugu Sirije otkako je u decembru 2024. preuzeo vlast poslije pada vlade Bashara al-Assada.
U istom intervjuu naveo je i da Sirija nema namjeru vojno intervenirati u Libanu, uprkos glasinama koje su se ranije pojavljivale.
Prema njegovim riječima, vlasti u Damasku razgovaraju o načinima da libanske institucije prevaziđu sadašnju krizu i zemlju usmjere ka sigurnosti.
Poručio je i da Sirija podržava to da pitanje oružja te odluke o ratu i miru budu isključivo u nadležnosti libanske države. Upozorio je da bi novo potonuće Libana u haos imalo direktne i trenutne posljedice po Siriju, kao i da bi širenje američko – izraelskog rata protiv Irana izazvalo ozbiljne regionalne posljedice.
Govoreći o unutrašnjim pitanjima, al-Sharaa je ocijenio da samo ukidanje ekonomskih sankcija ne bi bilo dovoljno ako Sirija ne bude skinuta i s liste država sponzora terorizma.
Potvrdio je i kašnjenje u provođenju sporazuma sa Sirijskim demokratskim snagama, savezom kurdskih i arapskih oružanih grupa koje kontrolišu dijelove sjevera i istoka zemlje, ali je rekao da vlada i dalje ostaje posvećena tom dogovoru.
Najavio je i formiranje posebnog odbora za pitanje nestalih osoba iz rata vođenog od 2011. do 2024. godine. Prema procjenama Ujedinjenih nacija, prisilno je nestalo oko 100.000 ljudi, dok sirijska Nacionalna komisija za nestale osobe vjeruje da bi broj nestalih Sirijaca mogao doseći 300.000.
