Ova ogromna razlika proizlazi iz milijardi dolara potrebnih za popravku uništenih baza i zamjenu pogođenih vojnih aviona.
Finansijski gubici američke vojne kampanje protiv Irana ubrzano se bliže cifri od 100 milijardi dolara, što je u oštrom kontrastu sa 30 milijardi dolara koje je Pentagon do sada zvanično komunicirao.
Prema pisanju NBC Newsa, interne procjene Ministarstva odbrane ukazuju na to da stvarni troškovi variraju između 80 i 100 milijardi dolara. Ova masovna nepodudarnost u brojkama proizlazi iz neprijavljenih operativnih troškova, gubitka naprednih letjelica i obimnog razaranja američkih vojnih instalacija širom Bliskog istoka.
Washington za sada odbija javnosti pružiti sveobuhvatan izvještaj o troškovima ovog sukoba. Administracija je posljednji put revidirala procjenu na 31 milijardu dolara, međutim, ta cifra uglavnom obuhvata samo potrošenu municiju, a potpuno zanemaruje popravku infrastrukture ili zamjenu vojne imovine.
Uništena vojna infrastruktura
Samo troškovi obnove američkih baza koje su pogođene iranskim napadima mogli bi premašiti 30 milijardi dolara. Očekuje se da će šteta na vojnim objektima u Bahreinu dostići blizu milijardu dolara. To uključuje oko 678 miliona dolara za sjedište Centralne komande američkih pomorskih snaga (NAVCENT) i 237 miliona dolara za lučke usluge, stambene objekte i menze.
Posebno su stradali Peta flota američke mornarice u Manami i američka postrojenja u Kuvajtu. Iako je desetine hiljada američkih vojnika premješteno prije početka neprijateljstava, Pentagon je ostavio visokovrijednu vojnu opremu u regionu. Ova strateška odluka ostavila je brojne avione izuzetno ranjivim na iranska bombardovanja.
U izvještaju Kongresne istraživačke službe iz maja, navodi se da je oštećeno više od 40 američkih aviona. Neobračunati troškovi zamjene odnose se na inventar koji, između ostalog, uključuje borbene avione F-15E Strike Eagle, F-35A Lightning II, A-10 Thunderbolt II te sedam aviona-tankera KC-135.
Zvanične procjene izostavljaju i ogromne logističke troškove vođenja rata. Ovi “skriveni” troškovi uključuju hitno izmještanje regionalnih snaga i kontinuirano raspoređivanje dva nosača aviona zajedno sa flotom pratećih brodova. Dodatni troškovi obuhvataju smještaj raseljenih trupa i njihovu kasniju repatrijaciju.
Javna cifra od 30 milijardi dolara također ne uzima u obzir posljednja dva mjeseca borbenih operacija. Tokom tog perioda, američke snage su izvele napade na stotine dodatnih ciljeva u Iranu i pretrpjele nove gubitke u vojnoj avijaciji.
Bijes američkih zakonodavaca
Sve veći, skriveni troškovi dolaze u trenutku kada se Ministarstvo odbrane SAD-a suočava sa hitnim manjkom sredstava. Pentagon trenutno traži dodatnih 68 milijardi dolara u budžetu kako bi premostio finansijske nedostatke prije nego što Kongres na jesen razmotri novi budžet od 1,5 biliona (hiljada milijardi) dolara.
Međutim, američki zakonodavci pokazuju malo volje za odobravanjem hitnih sredstava usred ove finansijske netransparentnosti. Vršilac dužnosti kontrolora Pentagona, Jay Hurst, suočio se sa žestokim kritikama tokom nedavnog saslušanja u Senatu, gdje se branio tvrdnjama da “nema ažurirane procjene troškova” te da su se njegove ranije procjene ticale isključivo 20 milijardi dolara potrošenih na municiju.
“Nisam uvjeren u vaše tvrdnje o nepoznavanju troškova ovog rata”, oštro je poručio senator Angus King.
“Mislim da je veoma frustrirajuće za američki narod što ne možemo dobiti direktan odgovor koliko ovaj rat košta, da i ne spominjemo koliko je već koštao Amerikance na benzinskim pumpama i kroz druge troškove”, dodao je King.
Senator Jack Reed nedavno je glasao protiv zakona o izdvajanjima za odbranu u znak direktnog protesta.
“Pentagon je odbio podnijeti izvještaj o stvarnim troškovima ovog rata ili dostaviti osnovne informacije Kongresu”, zaključio je Reed.
