Ratni sukob i napadi na ključnu naftnu infrastrukturu na Bliskom istoku već su poremetili snabdijevanje, dok je posebno značajno oštećenje saudijskog East-West naftovoda, važnog alternativnog pravca za izvoz nafte.
Problem je što posljedice nisu ograničene samo na jedan naftovod. Oštećene su i pojedine rafinerije i skladišta, dok kroz Hormuški moreuz, jedan od najvažnijih svjetskih energetskih pravaca, prolazi znatno manje nafte nego prije rata. Širom Evrope se može pročitati kako analitičari putem utjecajnih medija upozoravaju da bi popravak saudijskog naftovoda mogao trajati jedan do dva mjeseca, što znači da bi poremećaji u snabdijevanju mogli potrajati.
Dodatni problem predstavlja činjenica da su kapaciteti rafinerija već pod velikim pritiskom, a dizel je posebno osjetljiv jer se koristi u kamionima, transportu, poljoprivredi i industriji. Svako veće poskupljenje dizela zato se relativno brzo prelijeva i na cijene prevoza, hrane i drugih proizvoda.
Iako BiH i zemlje regiona ne zavise isključivo od nafte s Bliskog istoka, cijene na domaćim pumpama prate kretanja na evropskom i svjetskom tržištu. Nafta i naftni derivati trguju se po međunarodnim cijenama, pa poremećaj ponude na jednom dijelu tržišta može podići cijenu dizela i benzina i na drugim tržištima. Pri tome treba razlikovati cijenu sirove nafte od cijene gotovog dizela – ako su rafinerije i zalihe dizela pod pritiskom, sam dizel može poskupiti i brže od sirove nafte.
Cijena barela nafte u jednom trenutku prešla je 108 dolara, ali tržište trenutno snažno oscilira i cijena se mijenja iz dana u dan, zavisno od novih informacija o ratu, napadima na energetsku infrastrukturu i mogućnostima transporta. Upravo ta neizvjesnost otežava prognoze, ali svaki novi poremećaj u proizvodnji, preradi ili transportu može izazvati novi skok.
Zato upozorenje analitičara da “najgore tek slijedi” nije vezano samo za trenutni rast cijena, već za mogućnost da se poremećaji nastave i u narednim sedmicama. Ukoliko se vojnopolitička situacija na Bliskom istoku i u Perzijskom zaljevu dodatno eskalira, pritisak na evropsko tržište nafte mogao bi biti još veći, a u pesimističnom scenariju cijena barela mogla bi se približiti i iznosu od 150 dolara.
Za vozače bi to značilo da bi sadašnjih oko 190 KM za 50 litara dizela moglo biti tek trenutna stanica, posebno ako se rast cijena sirove nafte i manjak dizela nastave istovremeno. A kako je dizel ključan za transport robe, posljedice se ne bi zadržale samo na benzinskim pumpama, već bi se postepeno mogle osjetiti i kroz skuplji transport, hranu i druge proizvode i usluge.
