Riječ je o dijelu prelaska na asimetričnu strategiju odbrane, u kojoj Tajvan nastoji ublažiti veliku kinesku prednost u vatrenoj moći većim brojem jeftinijih, ali ubojitih sistema. U toj strategiji važnu ulogu imaju američki Harpoon projektili, domaći Hsiung Feng projektili, kao i dronovi na moru i u zraku.
Prema Reutersovom izračunu zasnovanom na podacima o trgovini naoružanjem, američkim izvoznim odobrenjima, procjenama analitičara i razgovorima s tajvanskim zvaničnicima, Tajvan bi do početka 2029. mogao imati oko 1.850 protivbrodskih projektila.
Među njima je 450 već isporučenih Harpoona, još 400 čija isporuka počinje ove godine u okviru posla vrijednog 2,4 milijarde dolara, te oko 1.000 domaćih projektila Hsiung Feng II i Hsiung Feng III.
Zamjenik izvršnog direktora za istraživanje u Institutu za nacionalnu odbranu i sigurnosna istraživanja Ou Si-fu rekao je da bi veliki broj tih sistema omogućio stvaranje “zone ubijanja” u Tajvanskom moreuzu. Dodao je: “Naš cilj je da ih spriječimo da se iskrcaju i završe svoju misiju, a ne da uništimo svaki brod kineske mornarice.”
Tajvanski vojni stručnjaci navode da se u planiranju oslanjaju i na iskustva iz rata u Ukrajini te iranske upotrebe projektila i dronova, jer takvi sistemi slabijoj strani daju mogućnost da nanese ozbiljnu štetu jačem protivniku.
Problem za Tajvan ostaje činjenica da je dio projektila i dalje raspoređen na ratnim brodovima i fiksnim položajima, koji su ranjivi na preventivne udare.
Tajvansko ministarstvo odbrane saopćilo je da protivbrodski projektili mogu uspostaviti snažnu pomorsku udarnu sposobnost i umanjiti borbenu efikasnost neprijatelja. Vojska će 1. jula formirati i novu Komandu za obalnu borbu, koja će objediniti obalne radare, protivbrodske projektile i dronove u jedinstvenu cjelinu.
