Prema podacima iz finansijskih evidencija na dan 31. decembra 2025. godine, ukupne obaveze Nove Željezare iznose 374.402.729 KM.
Od ukupnog iznosa, obaveze prema dobavljačima iznose 317.307.614,71 KM. Od toga je 240.200.698,04 KM dospjelih, dok se 77.106.916,67 KM odnosi na nedospjele obaveze.
U rješenju se navodi da ovakva struktura obaveza ukazuje na visok stepen finansijske opterećenosti kompanije, ali i izraženu nelikvidnost, s obzirom na to da najveći dio dugovanja prema dobavljačima već predstavlja dospjele, a neizmirene obaveze.
Nova Željezara je još u prijedlogu za pokretanje stečajnog postupka navela da su njene dospjele obaveze na kraju 2024. godine iznosile 337,4 miliona KM, dok su 30. novembra 2025. godine dostigle 350,8 miliona KM, bez zakonskih zateznih kamata.
Istovremeno, stečajni postupak pokazao je da kompanija posjeduje značajnu imovinu. U bilansu na kraju 2025. godine zemljište je evidentirano u vrijednosti od 19,37 miliona KM, dok su građevinski objekti evidentirani na 54,76 miliona KM.
Među pokretnom imovinom nalazi se veliki broj proizvodnih i drugih sredstava, uključujući radnu i manipulativnu opremu, informatičku i komunikacionu opremu, kancelarijski namještaj i drugu opremu. Kompanija posjeduje i ukupno 64 vozila.
Nova Željezara ima i potraživanja od kupaca u iznosu od 31,19 miliona KM. Međutim, stečajni upravnik je naglasio da je riječ o promjenjivoj kategoriji te da će u nastavku postupka biti potrebno utvrditi njihovu stvarnu naplativost.
Posebno značajan dio imovine predstavlja vlasnički udio u Toplani Zenica. Prema podacima iz registra, ukupni kapital Toplane iznosi 23,47 miliona KM, dok Nova Željezara ima udio od 15,26 miliona KM, odnosno većinski vlasnički udio.
Od tog iznosa 3,91 milion KM odnosi se na novčani kapital, dok je 11,34 miliona KM kapital unesen u stvarima. Stečajni upravnik navodi da ovaj udio može predstavljati značajnu vrijednost u stečajnoj masi, ali će njegova stvarna tržišna i likvidaciona vrijednost tek biti utvrđena dodatnim analizama.
Stečajni upravnik je zaključio da imovina Nove Željezare može pokriti troškove stečajnog postupka, dok će mogućnost namirenja povjerilaca zavisiti od vrijednosti stečajne mase.
U međuvremenu, proizvodni kapaciteti kompanije su značajno promijenjeni. Uprava je početkom aprila donijela odluku o gašenju visoke peći i pratećih proizvodnih cjelina, aglomeracije, pripreme rude i čeličane, zbog ekonomske nerentabilnosti, problema s likvidnošću i nemogućnosti osiguranja kontinuiranog snabdijevanja ključnim sirovinama i energentima.
Prema dokumentaciji, gašenje proizvodnje počelo je 20. aprila, a završetak procesa planiran je za 15. maj 2026. godine. Nakon gašenja visoke peći više nije bilo moguće nastaviti integralnu proizvodnju čelika u postojećem obliku.
Stečajni upravnik je ocijenio da bi eventualni nastavak poslovanja nakon gašenja visoke peći imao smisla samo ukoliko bi doprinosio očuvanju ili povećanju vrijednosti stečajne mase i interesima povjerilaca. Kao jedan od najbržih i najmanje rizičnih načina za ostvarivanje prihoda izdvojena je planska prodaja postojećih zaliha gotovih proizvoda.
Sud je, nakon uvida u finansijsku dokumentaciju, nalaz sudskog vještaka ekonomske struke i izvještaj privremenog stečajnog upravnika, utvrdio da kod Nove Željezare postoji stečajni razlog – platežna nesposobnost.
U rješenju se navodi da kompanija najmanje 60 dana nije izmirivala dospjele novčane obaveze, ali i da posjeduje imovinu dovoljnu za pokrivanje troškova stečajnog postupka. Konačna mogućnost namirenja povjerilaca zavisit će od procijenjene vrijednosti stečajne mase.
