Doktor za N1 objasnio koji su najveći faktori rizika

O ovoj temi u emisiji Novi dan govorio je vaskularni hirurg dr. Dragan Totić.

Govoreći o svakodnevnom stresu, Totić je istakao da je život postao ubrzan te da je tehnologija ljudima omogućila da u određenom vremenskom periodu obave mnogo više stvari nego ranije.

„To akumulira dosta stresa. Vremenski pritisak, raspored i stalna potreba da negdje stignemo možda su najveći izvori stresa“, rekao je Totić.

Prema njegovim riječima, činjenica je da obolijevaju sve mlađi ljudi. Pojasnio je da je starost rizični faktor koji povećava mogućnost obolijevanja, dok je mladost veliki zaštitni faktor zbog biološkog potencijala tkiva, organizma i cjelokupnog sistema.

Ipak, mladi ljudi sve češće obolijevaju jer zdravlje uzimaju zdravo za gotovo.

„To se najbolje vidi po ponašanju mladih ljudi. Motocikle često voze nepromišljeno i prebrzo, ulaze u rizične situacije, a skloni su i tome da jedu brzu hranu s nogu“, kazao je.

Problem s brzom hranom, kako je objasnio, jeste u tome što se koriste najjednostavniji sastojci, kao i supstance koje omogućavaju da hrana duže ostane jestiva, poput konzervansa, boja i drugih aditiva.

Mladi su, zbog načina života, izloženi i velikom stresu, na koji često odgovaraju na pogrešan način.

„Koriste sredstva koja zapravo pogoršavaju stres, poput alkohola, droga, cigareta i drugih stvari koje kratkotrajno smanjuju osjećaj stresa i stvaraju prividan balans, ali su dugoročno veoma veliki stresogeni faktori. Alkohol, cigarete i pušenje veliki su rizici za zdravlje“, upozorio je Totić.

Govoreći o pravilnom načinu suočavanja sa stresom, Totić je istakao značaj fizičke aktivnosti.

Prema njegovim riječima, ljudi širom svijeta mogu imati potpuno različite načine ishrane. Neke populacije pretežno konzumiraju proizvode životinjskog porijekla, dok druge uglavnom jedu biljnu hranu, ali se u svima mogu pronaći dugovječni ljudi.

„Jedna zajednička karakteristika jeste aktivnost, odnosno održavanje trajne fizičke aktivnosti do duboke starosti. Ranije su ljudi imali fizički rad, dok danas, zahvaljujući tehnologiji, postoje različite vrste osmišljenih treninga“, rekao je.

To mogu biti hodanje, planinarenje, odlazak u teretanu, trčanje ili druge aktivnosti koje se mogu redovno provoditi.

Ljudi koji razviju disciplinu u fizičkoj aktivnosti, kako je naveo, obično postaju disciplinovaniji i u ishrani. Kada počnu primjećivati pozitivne rezultate, često prestaju i s drugim štetnim navikama, poput pušenja i konzumiranja alkohola.

„Alkohol oduzima energiju, pa ti ljudi sljedećeg dana nemaju dovoljno energije za aktivnosti. Zbog toga ga prestaju konzumirati, a uz sve to dolaze dugovječnost i zdravlje“, kazao je.

Totić je naglasio da se rezultati ne mogu postići brzo i da ni takav pristup nije dobar jer dodatno stvara stres.

„Potrebno je napraviti relativno malu promjenu u jednom danu, ali promjenu koju ćete moći primjenjivati cijeli život. Tako se dugoročno postižu rezultati. Nećete dobiti rezultate samo za ovo ljeto kako biste bili u vrhunskoj formi“, rekao je.

Totić je upozorio da je ulazak u intenzivne treninge bez prethodnog pregleda i poznavanja vlastitih ograničenja apsolutno nepreporučljiv.

Posebno je govorio o osobama koje se bave sportom ili žele brzo poboljšati fizički izgled, zbog čega koriste supstance koje povećavaju mišićnu masu ili fizičke sposobnosti.

„To je veoma štetno za zdravlje. Takvi ljudi značajno skraćuju život. Zloupotreba tih supstanci može dovesti do smrti, srčanog zastoja, srčanog zatajenja ili infarkta miokarda već u tridesetim ili četrdesetim godinama“, upozorio je.

Pojasnio je da se ranije za takve supstance uglavnom koristio zajednički naziv steroidi, odnosno sterolni hormoni koji imitiraju funkciju testosterona.

Riječ je o anabolicima i drugim supstancama, među kojima se zloupotrebljava čak i inzulin, iako osobe koje ga koriste nisu dijabetičari.

„To su supstance koje izazivaju brze rezultate, ali i brzu smrt, odnosno brz gubitak zdravlja“, rekao je Totić.

Govoreći o granici između treninga koji jača srce i pretjeranog opterećenja koje može biti opasno, Totić je kazao da je riječ o veoma teškom pitanju.

Objasnio je da je i fizički trening stresogen, ali da postoje stresogeni faktori koji djeluju stimulativno.

„To je ograničen i kontrolisan stres. To su kraći treninzi koji nisu pretjerano intenzivni ili aktivnosti koje možemo dugoročno i svakodnevno podnositi“, rekao je.

Kao primjere je naveo šetnju i planinarenje, posebno aktivnosti koje istovremeno doprinose mentalnom zadovoljstvu.

S druge strane, vrhunski sportisti, zbog intenziteta treninga, prema njegovim riječima, ne žive nužno dugo. Mogu živjeti dugo ako nakon kratke profesionalne karijere pređu na mirniji način života i ne odu u neku drugu krajnost.

„Rijetki su sportisti poput Ronalda ili Messija koji i u četrdesetim godinama igraju vrhunski sport. Upravo zato su izuzeci“, kazao je.

Govoreći o broju otkucaja srca, Totić je upozorio da pretjerano nizak puls može biti opasan.

„Pretjerano nizak broj otkucaja srca može ukazivati na poremećaj ritma, odnosno problem u provodnoj muskulaturi koja sprovodi impuls kroz srce i određuje njegov ritam“, pojasnio je.

Prenizak puls može biti povezan i sa sistemskim problemima, poput poremećaja rada štitne žlijezde ili drugih metaboličkih poremećaja.

„Ni pretjerano nizak ni pretjerano visok puls nisu dobri“, naglasio je.

Za sportistu koji redovno trenira normalan puls u mirovanju je oko 60 otkucaja u minuti.

„Ispod toga se veoma vjerovatno radi o iscrpljenosti, a možda i slabijem radu štitne žlijezde zbog iscrpljenosti. Tokom noći puls može pasti na 35 ili 40 otkucaja, posebno u dubokom snu, ali ovdje govorimo o pulsu tokom dnevnog kretanja“, objasnio je.

Govorio je i o varijabilnosti srčanog ritma, odnosno vremenskom intervalu između otkucaja srca.

Otkucaji, kako je pojasnio, nisu potpuno jednako raspoređeni. U milisekundama se može mjeriti da jedan kasni, a drugi dolazi ranije. Ta varijabilnost koristi se kao pokazatelj zdravlja srca i iscrpljenosti organizma kod sportista.

Totić je dodao da kod dobro utreniranih sportista puls nakon fizičkog napora brzo pada.

Kod ljudi koji nisu utrenirani sporiji pad pulsa ne mora značiti bolest, nego nedostatak kondicije.

Osvrćući se na vrhunske sportiste i intenzivan tempo takmičenja, Totić je rekao da takav način života predstavlja veliki stres za organizam.

Govoreći o slučajevima sportista koji su pali na terenu zbog srčanog zastoja ili poremećaja ritma, naveo je da su vjerovatno imali nešto endogeno, odnosno urođenu anomaliju ili određeni okidač u srčanom ritmu.

Dodao je da su pojedini ljudi takve slučajeve povezivali s vakcinama protiv koronavirusa, koje su mogle izazvati poremećaje ritma ili miokarditis, ali je naglasio da su to incidentne situacije, a ne pravilo.

Prema njegovim riječima, vrhunski sportisti rizikuju da nakon karijere, koja traje desetak godina, trajno oštete zdravlje, uključujući endokrine funkcije i koštano-mišićni sistem.

Kao primjer je naveo maratonce, koji nakon deset ili 15 godina intenzivnog bavljenja trčanjem mogu imati promjene na krvnim sudovima srca i koronarnim krvnim sudovima koje odgovaraju promjenama kod osobe koja je 20 godina pušila kutiju cigareta dnevno.

„Ništa pretjerano i previše intenzivno nije dobro. Potrebna je mjera u svemu“, poručio je.

Govoreći o prvim znakovima upozorenja koje šalju srce i tijelo, Totić je naveo tupi bol ispod grudne kosti, nedostatak zraka, jak umor i znojenje tokom manjeg fizičkog napora.

Kao primjer je naveo čišćenje snijega tokom zimskih jutarnjih sati.

„Zimi se zbog hladnoće krvni sudovi sužavaju. Ako su već suženi, hladnoća dodatno smanjuje dotok krvi, a srce detektuje nedostatak hranjivih materija i reaguje. Neki ljudi tada dožive i infarkt“, rekao je.

Ljeti se, zbog visokih temperatura i potrebe organizma da reguliše tjelesnu temperaturu, krvni sudovi šire, zbog čega krvni pritisak obično pada.

Iako je visok krvni pritisak veći faktor rizika od niskog, ni pretjerano nizak krvni pritisak nije dobar.

„Ako se neki dio tijela snabdijeva krvlju kroz sužen krvni sud, a pritisak dodatno padne, kroz to područje gotovo da neće moći proći krv. Tada se mogu pojaviti znakovi neurološke slabosti, manji moždani ili srčani udar“, objasnio je.

Zbog toga su tokom ljetnih mjeseci posebno opasni izrazito visoke temperature i dehidracija.

Tokom toplih ljetnih dana Totić savjetuje redovnu hidrataciju i izbjegavanje visokih temperatura.

„Nipošto ne treba trenirati na 40 stepeni, posebno na otvorenom. To predstavlja strašan stres za organizam i samo vrhunski pripremljena tijela mogu to izdržati“, upozorio je.

Savjetovao je da se svakodnevne fizičke aktivnosti obavljaju u ranim jutarnjim satima, kada su temperature niže.

„Sarajevska jutra su svježa i prijatna za šetnju. Posebno ih treba koristiti kada znamo kako Sarajevo izgleda od novembra do marta, kada se pojavljuju magla i smog“, rekao je.

Mladi ljudi često smatraju da su visok krvni pritisak, holesterol i šećer bolesti starijih osoba, ali Totić kaže da ih sve češće viđa i kod mladih.

„Stres aktivira hormonske mehanizme, među kojima je i kortizol, te dovodi do poremećaja masnoća i šećera, odnosno metaboličkih poremećaja u tijelu“, kazao je.

Kada se tome dodaju ubrzan život, nezdrava ishrana, neredovno spavanje, alkohol i pušenje, dobija se, kako je naveo, „savršena katastrofa“.

Govoreći o kortizolu, Totić je pojasnio da je riječ o hormonu stresa koji omogućava organizmu da savlada fizički i psihički stres.

Kortizol predstavlja adaptivnu i zaštitnu reakciju, ali dugotrajna izloženost stresu može dovesti do metaboličkog sindroma.

Jedan od njegovih znakova je nakupljanje masnih naslaga u predjelu stomaka, odnosno trupna pretilost, ali i povišen šećer koji se teško reguliše.

„To je praktično predijabetes. Kortizol povećava perifernu inzulinsku rezistenciju, zbog čega pankreas mora lučiti više inzulina“, rekao je.

Totić je naglasio da je san veoma važan jer doprinosi mentalnom miru.

Osobe koje imaju zadovoljavajuću količinu sna mentalno su stabilnije i mirnije.

„Stres predominantno dolazi iz glave. Riječ je o mentalnoj percepciji koja se kasnije hormonalno prenosi na cijelo tijelo. Ako smo naspavani i relativno mirni, manje ćemo stresno reagovati i imat ćemo mentalni kapacitet da pronađemo druge načine da izbjegnemo stres“, pojasnio je.

Na kraju razgovora Totić je poručio da je razuman fizički trening najbolja zdravstvena intervencija.

„On će za sobom povući i druge zdrave navike, poput bolje ishrane, kako bismo imali više energije za treninge, izbjegavanja pušenja i alkohola, ali i discipline u spavanju“, rekao je.

Savjetovao je ljudima da se što više isključe iz uticaja društvenih mreža i različitih influensera.

„Treba živjeti svoj život, pokušati uživati u njemu i slušati sebe“, zaključio je dr. Dragan Totić.

┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad