Baerbock je poručila da se obećanje “nikada više” mora pretvoriti u konkretno djelovanje, upozorivši da genocid ne počinje masovnim ubistvima, već širenjem mržnje i diskriminacije.
“Obilježavamo ubistvo 8.000 muškaraca i dječaka u Srebrenici koji su ubijeni jedino zbog toga što su bili bosanski muslimani. Desetine hiljada ljudi su protjerani, mučeni i odvojeni od svojih domova i voljenih osoba”, kazala je Baerbock.
Podsjetila je da se genocid dogodio uprkos međunarodnim garancijama zaštite.
“Genocid u Srebrenici desio se bez obzira na obećanje da se Holokaust neće nikada ponoviti, bez obzira na Ženevsku konvenciju i bez obzira na to što je Srebrenica bila proglašena sigurnom zonom Ujedinjenih nacija”, rekla je.
Istaknula je da žrtve nije moguće vratiti niti poništiti počinjene zločine, ali da međunarodna zajednica mora ispuniti obećanja data preživjelima.
Posebno se osvrnula na stradanje žena tokom rata, naglašavajući da su seksualno nasilje i silovanja bili sastavni dio politike etničkog čišćenja.
“One nisu samo izgubile svoje sinove i supruge, već su preživjele i sistemska silovanja svojih kćerki i unuka u sklopu etničkog čišćenja, koje sada žive s vječnim ranama seksualnog nasilja. Svaki genocid se počini preko tijela žena”, kazala je Baerbock.
Govoreći o odgovornosti država nakon rata, navela je da poštovanje datih obećanja podrazumijeva jačanje zakona i institucija koje štite prava žrtava.
“U Bosni i Hercegovini zakonske reforme prepoznale su djecu rođenu kao posljedicu silovanja kao civilne žrtve rata i proširile njihov pristup socijalnim programima. U nekim općinama doneseni su zakoni kojima je uklonjena potreba da se na službenim dokumentima nalazi ime oca, čime su zaštićena prava i dignitet ovih žrtava seksualnog nasilja”, rekla je.
Dodala je da to predstavlja ispunjavanje obećanja da se ovakvi zločini više nikada neće ponoviti.
“Ovo je ispunjenje našeg obećanja da se ovo više nikada neće ponoviti. Poštovanje žrtava znači i poštovanje historijskih odluka Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju koje su doprinijele da se seksualno nasilje u ratu smatra ratnim zločinom i da se krivci dovedu pred sud”, rekla je Baerbock.
U završnom dijelu obraćanja upozorila je da međunarodna zajednica mora reagirati mnogo prije nego što dođe do masovnih zločina.
“Najvažnije, poštovanje našeg obećanja da se genocid neće ponoviti znači i konfrontacija s upozoravajućim znakovima prije nego što eskaliraju u genocid i ratne zločine”, kazala je.
Podsjetila je da su i Srebrenici i Ruandi prethodili isti obrasci podjela i dehumanizacije.
“Kao što smo nažalost mogli vidjeti prije 31 godinu u Srebrenici i Ruandi, genocid ne počinje s masovnim grobnicama, već s mržnjom i diskriminacijom kao načinom da se ljudi podijele u grupe ‘mi protiv njih’. To je politika i retorika koja nastoji da ljudima oduzme dignitet. Stavljanje u pitanje prava ljudi samo zbog toga ko su, odakle dolaze i koje su religije, vodi u isti kraj – dehumanizaciju, koja eventualno obuhvati sve”, upozorila je.
Na kraju je poručila da obilježavanje genocida mora biti praćeno konkretnim djelovanjem.
“Danas trebamo osigurati da ‘nikada više’ nije samo fraza koju ponavljamo, već obećanje koje poštujemo. Obećanje kojeg se sjećamo, kojim donosimo pravo i dignitet svima i da ćemo djelovati kada vidimo znakove upozorenja”, zaključila je Baerbock.
