O ovim navodima zatražili smo komentar od Centrotransa, prvenstveno povodom tvrdnji da su pojedini vozači primorani raditi i do 12 sati dnevno. To je u suprotnosti sa Zakonom o radnom vremenu mobilnih radnika Bosne i Hercegovine, kojim je propisano najviše devet sati vožnje dnevno, uz obaveznu pauzu od 45 minuta.
Iz Centrotransa su odgovorili da “nije pravno, niti činjenično” precizno tvrditi da se 12-satnom smjenom krši ograničenje od devet sati upravljanja vozilom.
“Smjena, radno vrijeme i vrijeme neposrednog upravljanja vozilom nisu isti pojmovi. Članom 2. stav (6) tačka a) Zakona o radnom vremenu, obaveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za evidentiranje u drumskom prijevozu propisano je da se odredbe ovog zakona ne primjenjuju na vozila javnog prijevoza putnika na relacijama koje nisu duže od 50 kilometara”, naglasili su.
Dodali su da se radno vrijeme vozača u gradskom prijevozu organizuje u skladu sa Zakonom o radu Federacije Bosne i Hercegovine, kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu, ugovorima o radu i utvrđenim rasporedima.
Statistika rada
Iz kompanije su naveli da svakodnevno vode evidenciju o prisustvu zaposlenika na radu. Pozivajući se na službene podatke za period od 1. do 31. jula ove godine, istakli su sljedeće prosjeke:
– Prosječno evidentirano dnevno radno vrijeme iznosilo je 8,5 sati.
– Prosječan raspon od početka do završetka smjene iznosio je devet sati.
– Prosječno vrijeme neposrednog upravljanja vozilom iznosilo je sedam sati.
Iz Centrotransa su ukazali da na pojedinim linijama primjenjuju dvokratno radno vrijeme, usklađujući se s intenzitetom saobraćaja i potrebama putnika.
“Vozač može raditi od 6 do 9:30 sati, nakon čega slijedi prekid tokom kojeg nema radnih obaveza, a zatim nastavlja rad od 13:30 do 18 sati. U takvom slučaju vremenski raspon između početka i završetka smjene iznosi 12 sati, ali efektivno radno vrijeme iznosi osam sati”, naveli su, uz napomenu da se prekovremeni rad evidentira i obračunava odvojeno.
Organizacija pauzi
Na navode da vozači tokom smjene ne mogu iskoristiti zakonske pauze zbog gužvi i nedostatka kadra, iz Centotransa su odgovarili da nepredviđeni događaji u saobraćaju mogu poremetiti red vožnje, ali da njihov operativni centar u tim situacijama prilagođava raspored.
“To se rješava pomjeranjem polaska, izmjenom rasporeda ili uključivanjem zamjenskog vozača i vozila. Rasporedi kojima se vozaču uskraćuje pravo na pauzu nisu odobreni, a to je provjerljivo u operativnim evidencijama”, tvrde.
Vozači koji rade duže od šest sati dnevno imaju pravo na polusatni odmor, a pauze se planiraju na terminalima i drugim određenim lokacijama.
Uslovi na okretnicama i sanitarni čvorovi
Kako su naveli, pauze se koriste na terminalima i stajalištima kao što su Ilidža, Stup, Otoka, Dom Armije, Latinska ćuprija, Park, Vijećnica, Baščaršija i Vogošća. Iz Centrotransa su priznali da infrastrukturni uslovi nisu jednaki na svim spomenutim lokacijama.
“Od navedenih lokacija jedino je Autobaza u našem vlasništvu. Na ostalim terminalima nismo vlasnici, niti upravljamo javnom infrastrukturom. Vozačima je omogućen pristup raspoloživim sanitarnim čvorovima na terminalima ili u javno dostupnim objektima u neposrednoj blizini”, kazali su.
Smatraju da trajno rješavanje ovog pitanja zahtijeva saradnju s nadležnim kantonalnim institucijama.
Ispravnost sistema za hlađenje i grijanje
Povodom navoda o neispravnosti grijanja i hlađenja u vozilima, iz Centrotransa su naveli da je radnim danima u saobraćaju 115 autobusa te da su svi opremljeni klimatizacijom i grijanjem.
“Neodgovorno bi bilo tvrditi da je svaki sistem u svakom vozilu bez izuzetka funkcionalan u svakom trenutku. Autobusi su izloženi velikim opterećenjima i kvarovi tokom eksploatacije su mogući. Nakon prijave kvara, vozilo se upućuje na popravku, a po potrebi se uključuje zamjensko vozilo”, naglasili su, uz uvjeravanje da se rashladni i grijni sistemi kontrolišu tokom sezonskih servisa.
Godišnji odmori i slobodni dani
Odbacuju tvrdnje da vozači moraju prekovremenim radom nadoknađivati dane provedene na godišnjem odmoru.
“Godišnji odmor se evidentira kao plaćeni odmor i ulazi u mjesečni fond sati. Zbog njegovog korištenja ne formira se nikakav dug, niti obaveza naknadnog odrađivanja. O trajanju i periodu korištenja radnici se obavještavaju pismeno”, naveli su.
Kada je riječ o slobodnim danima, iz Centrotransa su istakli da Zakonom o radu nije propisano opće pravo na dva slobodna dana sedmično, nego na neprekidni sedmični odmor od najmanje 24 sata, uz obavezni dnevni odmor između smjena.
“Ovisno o rasporedu, sedmični odmor može obuhvatiti jedan, dva ili dijelove dva dana. Primjera radi, vozač koji završi rad u subotu u 14 sati, a naredni angažman počne u ponedjeljak u 14 sati, ima 48 sati neprekidnog odmora”, objasnili su.
Prodaja karata i sigurnost vozača
U vezi sa imperativom za rasterećenje vozača od prodaje karata tokom vožnje, iz Centrotransa su podsjetili da su 2019. godine uveli sistem elektronske naplate CentroCard, čija aplikacija ima više od 50.000 preuzimanja.
“Saglasni smo da prodaja karata ne smije ometati upravljanje vozilom. Međutim, potpuno ukidanje prodaje karata u vozilima ne možemo provesti jednostrano bez obezbjeđivanja dovoljnog broja alternativnih prodajnih mjesta i dogovora s resornim ministarstvom”, naglašavaju.
Govoreći o zaštiti svojih vozača od fizičkih napada, istakli su da je dio voznog parka opremljen zatvorenim kabinama ili zaštitnim pregradama tamo gdje je to tehnički izvodljivo. Također, kako uvjeravaju, vozači prolaze edukacije o upravljanju konfliktnim situacijama, incidenti se prijavljuju policiji, a u planu je i postepeno opremanje vozila sistemima videonadzora.
Poručili su da su otvoreni za dijalog sa zaposlenicima, sindikatom i nadležnim institucijama te da će svaki povjerljiv i konkretan navod o nepravilnostima ispitati na osnovu službenih evidencija i preduzeti korektivne mjere.
