Kineska nacionalna svemirska administracija (CNSA) najavila planove za izgradnju koordiniranog sistema za nadzor asteroida bliskih Zemlji, koji bi kombinovao zemaljska i svemirska posmatranja. Li Mingtao, glavni naučnik Centra za istraživanje praćenja asteroida i ranog upozoravanja pri CNSA-i, rekao je državnim medijima da Kina proučava izvodljivost sistema za odbranu od asteroida, pri čemu bi svemirsko-zemaljska mreža za nadzor bila njegova osnova.
“Do sada nije identificiran nijedan asteroid za koji se sigurno zna da će se sudariti sa Zemljom u doglednoj budućnosti, ali zabrinutost zbog rizika od udara nije neosnovana. Mnogi asteroidi bliski Zemlji i dalje nisu otkriveni”, prenijela je kineska državna novinska agencija Xinhua, pozivajući se na Liove izjave u izvještaju lista Science and Technology Daily.
Li je dodao da će Kina rasporediti više velikih optičkih teleskopa sa širokim otvorom blende na pažljivo odabranim lokacijama kako bi mogla pregledavati nebo, dok bi se istovremeno dodala i svemirska konstelacija za nadzor, oslobođena ograničenja atmosferskih smetnji i izmjene dana i noći, s posebnim fokusom na prijetnje koje dolaze iz pravca Sunca, a koje se sa Zemlje gube u sunčevom sjaju. Meteor koji je eksplodirao iznad Čeljabinska u Rusiji 2013. godine približio se Zemlji otprilike iz pravca Sunca i otkriven je tek kada je ušao u atmosferu.
Li je za Science and Technology Daily rekao da je do sada otkriveno više od 40.000 asteroida bliskih Zemlji, uključujući više od 95 posto asteroida širokih najmanje 1 kilometar, koji su sposobni izazvati globalno katastrofalan udar. Međutim, otkriveno je samo oko 45 posto asteroida klase od 140 metara, koji su dovoljno veliki da unište malu državu.
Izvještaji od 30. juna i saopćenja CNSA-e bili su nejasni kada je riječ o stvarnim planovima Kine za njenu mrežu za nadzor. Međutim, nedavni naučni radovi i prezentacija iz 2025. godine pred Komitetom Ujedinjenih nacija za mirnu upotrebu svemira (COPUOS) daju više detalja o razmišljanjima te zemlje.
Na primjer, rad objavljen u časopisu Journal of Deep Space Exploration u junu 2026. godine, čiji je koautor Wu Weiren, glavni projektant kineskog programa istraživanja Mjeseca i jedan od vodećih zagovornika kineskih planova za odbranu od asteroida, predstavlja opcije koje se trenutno proučavaju.
Kada je riječ o svemirskoj komponenti, rad navodi četiri potencijalne orbitalne pozicije za mrežu za nadzor, Lagrangeovu tačku Sunce–Zemlja L1, orbitu koja predvodi ili prati Zemlju, heliocentričnu orbitu sličnu Venerinoj i udaljenu retrogradnu orbitu povezanu sa Zemljom (DRO). Rad također opisuje aktuelna istraživanja efikasnosti nadzora za svaku od tih opcija.
Sličan plan pronađen je u tehničkoj prezentaciji kineskog istraživača Chena Yongcaija pred COPUOS-om 2025. godine. “Osnovni model” sastojao bi se od jednog satelita smještenog u tački Sunce–Zemlja L1, orbiti koja se nalazi oko 1,5 miliona kilometara unutar Zemljine orbite, u kombinaciji sa sjevernim i južnim zemaljskim stanicama. “Prošireni model” uključuje svemirske letjelice u tri dodatne orbite navedene u radu Wua Weirena. Opcija slična Venerinoj orbiti posebno prati raniji prijedlog poznat kao CROWN, konstelaciju malih satelita u orbitama sličnim Venerinoj, dizajniranu za istraživanje neba u pravcu Sunca i korištenje povoljne geometrije za praćenje drugih populacija asteroida bliskih Zemlji.
Status i vremenski okviri ovih planova nisu jasni, ali oni pokazuju interes i posvećenost Kine planetarnoj odbrani. Petnaesti kineski petogodišnji plan, koji je odobren u martu, navodi da se proučava projekt inženjerske odbrane od asteroida, dok Kina razvija demonstracijsku misiju kinetičkog udara i posmatranja, sličnu NASA-inoj misiji DART i projektu Hera Evropske svemirske agencije (ESA), koji bi trebao biti lansiran 2027. godine.
Iako očigledni kineski planovi nisu jedinstveni, oni bi mogli dopuniti globalne napore. Anne Virkki, istraživačica asteroida sa Univerziteta u Helsinkiju koja je upoznata s međunarodnim naporima praćenja, istakla je da NASA i ESA planiraju poslati misije prema tački Sunce–Zemlja L1 kako bi tražile asteroide pomoću infracrvene svjetlosti, a to su NASA-in NEO Surveyor i ESA-in NEOMIR.
“Ako Kina lansira sličnu misiju, nadamo se da će imati neke mogućnosti koje druge dvije nemaju i da će podatke dijeliti međunarodno, a ne samo s kineskim naučnicima”, rekla je Virkki.
Virkki je napomenula da asteroidi koji se približavaju iz pravca Sunca nisu fizički neuobičajeni, već ih je jednostavno teže pratiti, što ih statistički čini vjerovatnijim izvorom iznenađenja. Također je ukazala na dugotrajni, manje poznati nedostatak kapaciteta radarskog praćenja. Taj kapacitet ozbiljno je pogođen urušavanjem opservatorije Arecibo u Portoriku 2020. godine, a SAD još uvijek nema planiranog nasljednika.
Kina je razgovarala o izgradnji vlastitih radarskih kapaciteta, što bi prema riječima Virkki, bio dobrodošao dodatak, pod uslovom da se podaci otvoreno dijele. Kina je izgradila projekt “China Compound Eye” ili Fuyan u blizini Chongqinga na jugozapadu zemlje, koji se može koristiti za praćenje asteroida bliskih Zemlji. Wuov rad također navodi zemaljski radar u prijedlogu za nadzor asteroida.
“Nadamo se da ćemo, kako kineski planovi planetarne odbrane budu postajali konkretniji, vidjeti teleskope i svemirske teleskope koji dopunjuju postojeće ili planirane mogućnosti drugih zemalja, umjesto da ih nepotrebno ponavljaju te da će doprinositi podacima otvoreno i kroz saradnju”, rekla je Virkki. Dodala je da vjerovatno postoji oko 100.000 asteroida bliskih Zemlji koji bi mogli izazvati značajnu lokalnu štetu ako bi udarili u Zemlju, a da znamo orbite manje od polovine svih takvih svemirskih stijena.
Godina 2029. bit će proglašena Međunarodnom godinom planetarne odbrane, kada će ozloglašeni asteroid Apophis proći pored Zemlje na udaljenosti koja je samo malo iznad orbite geostacionarnih satelita.
“Mnogo posla još treba uraditi, a međunarodna saradnja je ključna”, zaključila je Virkki.
