Ljetni mjeseci ponovo su otvorili pitanje saobraćajne infrastrukture u Bosni i Hercegovini. Kolone na putu prema Jadranu, višesatna čekanja u Konjicu i Jablanici, stalna kašnjenja u izgradnji Koridora 5C te svakodnevne gužve u Sarajevu, prema riječima profesora Saobraćajnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Osmana Lindova, nisu slučajni problemi, već posljedica dugogodišnjeg izostanka strateškog planiranja i ulaganja u saobraćaj.
Gostujući u Novom danu, Lindov je ocijenio da se pojedini problemi ponavljaju decenijama, dok se njihova rješenja i dalje odgađaju.
“Za Konjic već godinama postoji rješenje, ali…”
Govoreći o gužvama u Konjicu i zahtjevima da se tokom ljetne sezone ugase semafori, Lindov je rekao da problem nije nastao preko noći, nego da je posljedica neizgrađene obilaznice.
“Postoji rješenje i davno smo ga zamislili, ali njegova realizacija kasni već 30 godina. Konjic je predviđen kao dio obilaznice, ne samo Konjica nego i svih gradova u Bosni i Hercegovini. To je planirano još prije 30 godina. Pojedini gradovi dobili su svoje obilaznice, a Konjic i dalje zaostaje. Danas prolazimo kroz centralne dijelove Konjica, Mostara i Jablanice i svi ti gradovi imaju isti problem, posebno tokom ljetnih mjeseci kada imamo veliki priliv turista i građana Bosne i Hercegovine koji putuju prema Jadranu”, rekao je Lindov.
Upozorio je da će, bez izgradnje obilaznica i nastavka gradnje Koridora 5C, situacija iz godine u godinu biti sve teža.
“Već 20-ak godina svake godine ponavljamo istu priču – stanje je sve gore i gore, a narednih godina gužve i zagušenja na području Konjica, Jablanice i Mostara bit će još veća ako govorimo o južnom dijelu zemlje”, kazao je.
Gašenje semafora jedno je od privremenih rješenja
Na pitanje da li bi gašenje semafora u Konjicu moglo pomoći, Lindov smatra da bi tokom najopterećenijih ljetnih mjeseci trebalo razmotriti upravo takvu mogućnost.
“Na temperaturama od 35 do 40 stepeni vrlo je teško i za vozače i za motorna vozila stajati u kolonama sat ili sat i po, kao što se dešava. I sam sam bio svjedok takvih čekanja u Konjicu. Moralo bi se pronaći privremeno rješenje, posebno tokom jula i augusta, kada je saobraćaj na tom području najopterećeniji. Gašenje semafora jeste jedno od mogućih rješenja, ali ne samo jednog nego oba semafora na području općine Konjic”, rekao je.
Dodao je da bi semafori trebali raditi u režimu trepćućeg žutog svjetla kako bi se omogućio bolji protok vozila, uz zadržavanje sigurnosti pješaka.
Prema njegovim riječima, dodatni problem predstavljaju brojni objekti izgrađeni uz magistralne ceste.
“Ono što zaista ugrožava sigurnost jesu objekti koji su izgrađeni neposredno uz raskrsnice i magistralne pravce. Magistralni pravci u naseljima postali su opterećeni brojnim priključcima i objektima koji privlače dodatni saobraćaj. Ono što bi se moralo uraditi jeste preispitati sve te brojne priključke na magistralne pravce kako bi se omogućio veći protok vozila. Bez toga trenutno ne postoji neko treće rješenje”, rekao je Lindov.
“Koridor 5C trebali smo završiti”
Komentarišući višegodišnja kašnjenja u izgradnji autoceste na Koridoru 5C, profesor Saobraćajnog fakulteta smatra da Bosna i Hercegovina zbog toga trpi ozbiljne ekonomske posljedice.
“Vidjeli smo da je saobraćaj preteča privrednog razvoja Bosne i Hercegovine i da svaka obustava ili usporavanje saobraćaja znači ekonomske gubitke za ovu zemlju. Nažalost, ljudi koji upravljaju tim preduzećima često ne shvataju kolika je uloga saobraćaja u razvoju privrede i ekonomije jedne države. Zato nam se dešava da evropski projekat, kakav je autocesta na Koridoru 5C, gradimo već 25 godina”, rekao je.
Podsjetio je da su rokovi za završetak projekta više puta pomjerani.
“Prvobitno je bilo planirano da bude završena 2020. godine, zatim se rok pomjerio na 2025, pa na 2030, pa na 2035. Po ovoj dinamici, a imajući u vidu da najveći objekat na cijeloj trasi – tunel Prenj – još nije ni počeo da se gradi, bojim se da cijeli projekat neće biti završen ni do 2040. godine. Time Bosna i Hercegovina gubi velike razvojne i ekonomske mogućnosti”, upozorio je.
Govoreći o istrazi evropskih tužilaca koja se odnosi na Autoceste FBiH, Lindov je rekao da je dobro što će se utvrditi eventualne nepravilnosti.
“Istraga će ići svojim tokom i dobro je da je uopće došlo do nje. Ne znam šta se tačno dešava jer informacije imam isključivo iz medija. Nažalost, uveli smo čak i dvije akcize kako bismo ubrzali izgradnju autocesta. Građani Bosne i Hercegovine te akcize plaćaju već šest ili sedam godina. Umjesto da je to ubrzalo izgradnju, čini mi se da ju je usporilo”, rekao je.
Dodao je kako Bosna i Hercegovina nije iskoristila podršku koju godinama dobija od Evropske unije.
“Mi smo 2026. godine, a do sada smo već trebali završiti Koridor 5C i krenuti s izgradnjom drugih autocesta koje bi ubrzale privredni razvoj Bosne i Hercegovine. Čini mi se da su građani Bosne i Hercegovine postali imuni na sve – i na nesigurnost u saobraćaju i na sporu izgradnju autocesta. Evropska unija nas već dvadeset godina podržava i finansijski i kroz zakonodavstvo i regulative. Pokušava nam pomoći, ali imam osjećaj da mi sami ne želimo iskoristiti tu pomoć”, kazao je.
Sarajevo ide u pogrešnom smjeru
Govoreći o svakodnevnim gužvama u Sarajevu, koje su posebno bile izražene tokom koncerata Dine Merlina, Lindov smatra da se grad razvija bez ozbiljnog saobraćajnog planiranja.
“Ono što moramo razvijati u svim gradovima, a posebno u Sarajevu, jeste održiva urbana mobilnost. Moramo omogućiti turistima, posjetiocima i građanima alternativne načine prijevoza. Ne mora svako motornim vozilom dolaziti do centralnih gradskih zona. Nažalost, velika ulaganja koja imamo jesu dobra, ali čini mi se da idemo u pogrešnom smjeru”, rekao je.
Istakao je da je nemotorizovani saobraćaj gotovo zanemaren.
“Nemotorizovani saobraćaj kod nas je vrlo slabo razvijen. Imamo vrlo malo infrastrukture za bicikle, male mopede, romobile i druge oblike takvog prijevoza. Moramo graditi tu infrastrukturu, uz razvoj javnog prijevoza. Danas u Kantonu Sarajevo saobraćajnice gradimo gotovo isključivo za motorni saobraćaj. Nemamo dovoljno prostora ni za bicikliste, ni za korisnike romobila, ni za pješake”, upozorio je.
Posebno je kritikovao način urbanističkog planiranja glavnog grada.
“Bez saobraćaja ne možemo razvijati ovaj grad. Ono što nam se danas dešava jeste uglavnom razvoj stambene infrastrukture. Zgrade niču kao pečurke poslije kiše, a svaka traži novi priključak na postojeću saobraćajnicu. Time samo dodatno opterećujemo postojeću mrežu. Ako ovako nastavimo, ovo što danas imamo bit će mala maca u odnosu na ono što nas čeka u narednim godinama”, rekao je Lindov.
“Ljudi nam ginu, a strategija stoji u ladici”
Govoreći o sigurnosti saobraćaja, Lindov smatra da Bosna i Hercegovina godinama nema sistemski pristup ovom problemu.
“Imamo lošu i nedovoljno razvijenu infrastrukturu. Nemamo dovoljno prostora za pješake, motocikliste i bicikliste. Zbog toga dolazi do sve većeg broja konflikata između motornih vozila i ostalih učesnika u saobraćaju. Niko se ozbiljno ne pita zašto posljednje dvije ili tri godine raste broj saobraćajnih nesreća”, rekao je.
Posebno je kritikovao činjenicu da Strategija sigurnosti saobraćaja nije usvojena.
“Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine već petnaest godina nije donijelo Strategiju sigurnosti saobraćaja, iako ona postoji. Leži u ladicama zajedno s Akcionim planom. Pitajte ministre zašto se ne usvaja. Ljudi nam ginu u saobraćaju, povređuju se, a posebno tokom ljeta kada su veći protoci vozila i visoke temperature”, rekao je.
Kritika izmjena zakona o bahatoj vožnji
Komentarišući izmjene Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja kojima su uvedene strožije kazne za bahatu vožnju, Lindov smatra da one neće dati očekivane rezultate.
“To je priča nekoliko ljudi koji su smatrali da će time riješiti sve probleme. Sama ideja da postoje posebne kazne za određene teške prekršaje jeste dobra. Međutim, cijela priča je toliko prenaglašena da smo zbog dvije odredbe praktično mijenjali cijeli zakon. Čak i policija danas ima problema s provođenjem tih odredbi, jer su određene stvari loše postavljene. To su donosili ljudi koji ne razumiju oblast saobraćaja”, rekao je.
Dodao je da stručnjaci nisu uključeni u pripremu zakonskih izmjena.
“Nikakvih konsultacija nema. Za većinu tih inicijativa saznam iz medija. To bi u uređenoj državi trebalo ići preko Ministarstva komunikacija i prometa, koje bi formiralo stručne i ekspertske grupe. Ovako imamo situaciju da parlamentarci predlažu razne inicijative koje na kraju često i ne ostvare svoj cilj”, kazao je.
Romobili nisu najveći problem
Lindov smatra da se javnost neopravdano fokusira na električne romobile, dok se zanemaruje mnogo ozbiljniji problem – motorni saobraćaj.
“Najveći problem i dalje predstavljaju motorna vozila. Ona uzrokuju najveći broj poginulih i najveće zagađenje u gradovima. Kada bismo samo deset posto sredstava koja ulažemo u motorni saobraćaj usmjerili u razvoj nemotorizovanog saobraćaja, imali bismo i sigurnosne i ekološke koristi. Naravno da romobile treba staviti pod kontrolu, ali prije svega morate imati infrastrukturu. Ne možete uređivati oblast za koju niste stvorili osnovne uslove”, rekao je.
Za kraj je upozorio da su upravo pješaci danas najugroženija kategorija učesnika u saobraćaju.
“Pješaci su ugroženi zato što im stalno oduzimamo prostor. Moramo graditi kvalitetne trotoare i dovoljno široke pješačke površine. Neće romobili riješiti niti napraviti problem. Moramo omogućiti ljudima da do prodavnice ili drugih sadržaja idu pješice ili biciklom. Ako želimo biti dio Evrope, moramo elektrificirati javni prijevoz u svim gradovima”, zaključio je Lindov.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Pratite nas na društvenim mrežama
