Bogata je vitaminima, mineralima i snažnim antioksidansima koji mogu podržati zdravlje očiju, srca i imunološkog sistema.
Antioksidativni i protuupalni efekti
Dinje su bogate vitaminom A, vitaminom C, mineralima i biljnim spojevima koji djeluju kao antioksidansi u tijelu. Antioksidansi štite od oštećenja stanica boreći se protiv slobodnih radikala koji mogu naštetiti zdravlju kada ih ima previše.
Prehrana bogata vitaminom C štiti od bolesti uzrokovanih oksidativnim stresom, neravnotežom između slobodnih radikala i antioksidativne odbrane tijela. Oksidativni stres može doprinijeti srčanim bolestima i određenim vrstama raka.
Unos vitamina C također je povezan s nižom učestalošću više vrsta raka, uključujući rak dojke, rak želuca, rak gušterače, rak pluća i rak prostate. Osobe s višim nivoima vitamina C također imaju tendenciju imati nižeg nivoa upalnih markera, poput C-reaktivnog proteina (CRP). Dinja sadrži i druge antioksidativne spojeve, poput polifenola, rutina i biljnog pigmenta kvercetina.
Zdravlje očiju
Nekoliko biljnih spojeva koji se nalaze u dinji, uključujući karotenoide beta-karoten, lutein i zeaksantin, mogu pomoći u održavanju zdravlja očiju štiteći ih od oksidativnih oštećenja.
Prehrana bogata karotenoidima može zaštititi od makularne degeneracije povezane sa starenjem (ARMD), vodećeg uzroka gubitka vida kod starijih osoba.
Jedenje narandžastog voća i povrća poput dinje može povećati nivo karotenoida u krvi, što može pomoći u smanjenju rizika od ARMD-a.
Nutritivne vrijednosti
Jedna porcija (otprilike 160 grama) dinje sadrži svega 54 kalorije, što je čini laganim i osvježavajućim izborom za međuobrok ili dodatak obroku.
U toj količini nalazi se 1,34 grama proteina, 13,1 gram ugljikohidrata te 1,44 grama vlakana, dok je udio masti zanemariv i iznosi manje od jednog grama.
Osim što je niskokalorična, dinja je bogata važnim vitaminima i mineralima. Jedna porcija osigurava oko 270 mikrograma vitamina A, koji je važan za zdravlje vida i kože te 58,7 miligrama vitamina C, snažnog antioksidansa koji podržava imunološki sistem.
Također, sadrži 33,6 mikrograma folata, nutrijenta važnog za stvaranje novih stanica, kao i 427 miligrama kalija, minerala koji pomaže u održavanju normalne funkcije mišića, živaca i krvnog pritiska.
Dinja je također dobar izvor folata, oblika vitamina B potrebnog za staničnu diobu i regulaciju homocisteina, aminokiseline koja se prirodno nalazi u tijelu u malim količinama. Kada nivo homocisteina postane previsoka, mogu se povećati upala i oksidativni stres.
Održavanje optimalnog nivoa folata ključno je za zdravlje srca. Folat također igra važnu ulogu u rastu i razvoju fetusa tokom trudnoće. Osim navedenih hranjivih tvari, dinja sadrži male količine magnezija, željeza, vitamina K i vitamina B6.
Šta biste trebali znati prije nego što je pojedete
Dinja je sigurna za većinu ljudi kao dio njihove redovne prehrane. Međutim, ako ste alergični na dinju, izbjegavajte je. Osobe alergične na polen imaju veću vjerovatnost da će biti alergične na dinju.
Zbog svoje grube, mrežaste kore i niskog sadržaja kiseline, dinje mogu biti sklonije kontaminaciji salmonelom.
Uobičajeni simptomi uključuju proljev, povraćanje, mučninu i bol u trbuhu. Osobe s oslabljenim imunološkim sistemom trebaju se obratiti ljekaru ako imaju ove simptome. Teški slučajevi infekcije salmonelom mogu biti fatalni.
