Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić predstavio je rezultate rada Ministarstva u protekle tri i po godine, govoreći o stanju koje je zatečeno, energetskim projektima, rudnicima, industriji, namjenskoj proizvodnji i planovima za naredni period.
Lakić je kazao da je Ministarstvo mandat počelo u okolnostima obilježenim energetskom zavisnošću od jednog pravca snabdijevanja gasom, rudnicima opterećenim dugovima i zastarjelom opremom, kao i strateškim industrijskim društvima koja su bila u stečaju ili pred gašenjem.
Deset usvojenih zakonskih rješenja
Govoreći o zakonodavnom okviru, Lakić je naveo da je od 2023. godine do danas usvojeno deset zakonskih rješenja, od čega pet novih zakona i pet izmjena i dopuna postojećih zakona.
Kako je kazao, time je uspostavljen novi energetski okvir koji obuhvata obnovljive izvore energije i prozumere, Južnu interkonekciju, povećanje prihoda lokalnih zajednica, izmjene zakona koje se odnose na naftne derivate te Zakon o vanrednoj upravi za Željezaru Zenica.
Dodao je da još dva zakona koja su prošla proceduru Vlade FBiH čekaju parlamentarnu proceduru – prvi Zakon o gasu Federacije BiH i novi Zakon o rudarstvu.
Lakić je govorio i o državnom zakonu o električnoj energiji, navodeći da je usaglašen s predstavnicima Republike Srpske, usvojen u Vijeću ministara BiH i da čeka usvajanje u državnom Parlamentu.
Prema njegovim riječima, značaj tog zakona ogleda se u mogućnosti da Bosna i Hercegovina dobije regulisano tržište električne energije, odnosno berzu električne energije.
Kakanj se guši i ljeti, Željezara Zenica u stečaju: „Industrijski zagađivači su zaštićeni, a radnici ostaju na ulici“
Južna interkonekcija i novi pravci snabdijevanja gasom
Jedna od tema bila je i gasna infrastruktura. Lakić je istakao da Federacija BiH mora izaći iz zavisnosti od jednog pravca i jednog izvora snabdijevanja gasom.
Naveo je da je zakon o Južnoj interkonekciji usvojen, da su usvojene njegove izmjene i dopune te da je potpisan međudržavni sporazum između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
„Trenutno čekamo njegovu ratifikaciju i aktivno se radi na ugovoru između investitora i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine“, kazao je Lakić.
Dodao je da BH Gas, osim Južne, razvija i Zapadnu i Sjevernu interkonekciju, kako bi Bosna i Hercegovina imala više od jedne gasne konekcije s Hrvatskom.
Izmjenama Zakona o Južnoj interkonekciji, kako je naveo, dodat je i krak od Kladnja do Tuzle, čime bi i Tuzlanski kanton dobio mogućnost korištenja gasa kao energenta.
„Naša energetska sigurnost nema alternativu i ne smijemo više zavisiti od jednog pravca, jednog izvora gasa“, poručio je.
Lobiranje HDZ-a BiH: Južna interkonekcija, izborne reforme i položaj Hrvata
Terminal Blažuj ponovo aktiviran nakon 30 godina
Lakić se osvrnuo i na naftne terminale, navodeći da je u terminal u Blažuju nakon 30 godina ponovo stigao voz s naftom.
Kazao je da je 2026. godine započeta revitalizacija terminala u Živinicama, kao i završetak potpuno nove izgradnje terminala u Bihaću.
Prema njegovim riječima, time se jača kapacitet naftnih rezervi Bosne i Hercegovine, što je posebno važno u aktuelnim geopolitičkim okolnostima.
Lakić: Obje elektroprivrede trenutno posluju pozitivno
Govoreći o elektroprivredama, Lakić je podsjetio da je Elektroprivreda HZHB 2022. godinu završila s minusom od 82 miliona KM.
Za Elektroprivredu BiH naveo je da je početkom 2023. godine prema tadašnjoj Vladi FBiH i Ministarstvu dostavljena procjena prema kojoj je za 2023. bio projiciran gubitak od 90,81 milion KM.
Lakić je kazao da danas obje elektroprivrede posluju pozitivno, ali je upozorio da to još ne znači da je sistem stabilan.
„Daleko smo još od stabilnog sistema i morat ćemo još mnogo truda utrošiti da bismo dvije elektroprivrede doveli u situaciju da posluju stabilno i da ne sumnjamo u proizvodnju električne energije“, rekao je.
Projekat pravedne tranzicije vrijedan 79,9 miliona eura
Poseban dio obraćanja odnosio se na rudarski sektor.
Lakić je kazao da je, nakon konsultacija sa sindikatima, upravama rudnika i Elektroprivredom BiH, donesena odluka da Rudnik Zenica ide u zatvaranje, nakon čega je počela priprema projekta pravedne tranzicije.
Prema njegovim riječima, sa Svjetskom bankom osiguran je projekat vrijedan 79,9 miliona eura.
Projektom nisu obuhvaćeni samo Rudnik Zenica, već i rudnici Banovići i Kreka, gdje je planirana izgradnja dvije fotonaponske elektrane kapaciteta po 30 megavata na rudarskim poljima.
„Mi pravednom tranzicijom ne želimo zatvarati rudnike. Želimo je dovesti u situaciju da trenutno rudarstvo bude održivo, a ono koje je neodrživo da se, naravno, počne zatvarati“, rekao je Lakić.
Lakić nakon sastanka s upravom i sindikatima RMU Zenica: Nadomak smo rješenja za rudare Zenice
Oko 212 miliona KM ulaganja u rudarski sektor
Lakić je naveo da je u rudarski sektor uloženo oko 212 miliona KM za novu opremu, sigurniju proizvodnju i pripremu rudnika za održiviji sistem.
Kao primjer povećanja proizvodnje naveo je Rudnik Kreka, gdje je, prema njegovim riječima, proizvodnja u februaru 2024. iznosila 30.000 tona, dok je u junu ove godine proizvedeno 111.000 tona.
Naglasio je da povećanje proizvodnje nije važno samo zbog količine uglja, već i zbog snabdijevanja termoelektrana i smanjenja potrebe Elektroprivrede BiH za kupovinom električne energije na tržištu.
Plate rudara između 2.000 i 2.300 KM
Govoreći o pravima rudara, Lakić je naveo da su kroz dva kolektivna ugovora plate linearno povećane prvo za 350, a potom za 430 KM.
Kazao je da topli obrok iznosi do 22 KM dnevno, dok je najniža neto satnica od jula 2026. dodatno povećana za 8,4 posto.
„Naši rudari trenutno imaju neto primanja otprilike između dvije hiljade i dvije hiljade i tristo KM“, rekao je Lakić.
Naveo je i da je cijena uglja koju Elektroprivreda plaća rudnicima povećana za 38,3 posto.
Za uvezivanje staža rudara u Kaknju, Brezi i Zenici, prema podacima koje je iznio, u 2026. godini izdvojeno je oko 4,25 miliona KM.
Za Rudnik mrkog uglja Zenica, dodao je, iz budžeta Vlade FBiH izdvojeno je 18,47 miliona KM za plate, naknade, staž, izvlačenje opreme i uređeno zatvaranje, dok je za Rudnik Banovići u 2026. izdvojeno 15 miliona KM za nabavku opreme.
Više od 1,16 milijardi KM ulaganja u tri i po godine
Kada je riječ o ukupnim ulaganjima, Lakić je naveo da je Ministarstvo tokom protekle tri i po godine u svih deset kantona Federacije BiH uložilo ukupno milijardu i 161 milion KM u oblasti energije, rudarstva i industrije.
Govorio je i o Energoinvestu, ističući da je kompanija godinama bila gotovo svedena na prodaju gasa, dok su inženjerski poslovi bili zapostavljeni.
Prema njegovim riječima, Energoinvest sada ponovo zaključuje ugovore vrijedne desetine miliona KM u oblasti inženjeringa.
Lakić se osvrnuo i na cijenu gasa, tvrdeći da je ona, uprkos posljednjem povećanju od 14,03 posto, i dalje niža nego krajem 2022. godine.
Željezara Zenica: „Sud je rekao ne“
Jedna od tema bila je i Željezara Zenica.
Lakić je naveo da je cilj donošenja Zakona o uvođenju vanredne uprave bio odgoditi stečaj i pokušati sačuvati oko 1.900 direktnih radnih mjesta, kao i više hiljada drugih radnih mjesta povezanih s tom kompanijom.
„Nažalost, sud je rekao da to ne može“, rekao je Lakić.
Dodao je da komunikacija s većinskim vlasnikom i dalje postoji te da je ponuđen otkup kompletnog udjela kako bi Federacija došla do stopostotnog vlasništva.
Kazao je i da je Vlada podnijela apelaciju Vrhovnom sudu Federacije BiH te da se čeka odgovor.
Namjenska industrija više nego udvostručila prihode
Govoreći o namjenskoj industriji, Lakić je naveo da su prihodi šest ključnih društava porasli sa 270,6 miliona KM u 2022. godini na 554,1 milion KM u 2025. godini, što predstavlja rast od 104,8 posto.
Dobit tih društava u prvih šest mjeseci 2026. godine, prema podacima koje je iznio, iznosila je 31,68 miliona KM.
Lakić je naglasio da je važno posmatrati višegodišnji trend, a ne samo kratkoročne promjene izvoza ili poslovanja.
Najavio je i razvoj novih proizvoda, kao i novih fabrika namjenske industrije u Federaciji BiH, uključujući Unsko-sanski i Tuzlanski kanton.
Prvi sajam namjenske industrije 1. septembra u Zetri
Lakić je najavio i da će 1. septembra 2026. godine u Zetri biti održan prvi sajam namjenske industrije u Bosni i Hercegovini.
Prema njegovim riječima, očekuje se više od 40 izlagača, a na jednom mjestu trebale bi se okupiti firme iz cijele Bosne i Hercegovine, iz oba entiteta.
Kazao je da firme namjenske industrije iz Federacije BiH već zajednički nastupaju na međunarodnim sajmovima, a da su takav pristup prihvatile i kompanije iz Republike Srpske.
„Imat ćemo ih pod jednom zastavom i ovdje u Zetri prvog septembra ove godine“, rekao je Lakić.
„Fabrike spašavamo i nove fabrike gradimo“
Lakić je priznao da strategija razvoja namjenske industrije Federacije BiH za narednih deset godina još nije završena.
Kazao je da pripremljeni materijal nije bio dovoljno kvalitetan i da se u posljednjih godinu dana mnogo toga promijenilo, uključujući načine ratovanja, proizvode i njihovu primjenu.
Zbog toga je, kako je rekao, odlučeno da dokument ne ide dalje u proceduru dok ne bude izrađena kvalitetnija strategija.
„Bolje da sačekamo da imamo mnogo kvalitetniju strategiju nego da reda radi imamo dokument koji će ostati u ladicama“, kazao je Lakić.
„Fabrike spašavamo i nove fabrike gradimo.“
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Pratite nas na društvenim mrežama
