Izborni rezultati u Bosni i Hercegovini nisu donijeli velika iznenađenja, ali bi, prema ocjeni Kristine Ljevak Bajramović, trebali biti ozbiljna opomena političkim opcijama koje su previše vjerovale vlastitoj slici o sebi, a premalo slušale građane. Gostujući u programu N1, govorila je o postizbornim odnosima, ženama u politici, rezultatu Stranke za BiH, političkom marketingu te položaju kulture i obrazovanja.
Ljevak Bajramović kaže da je zabrinjava činjenica da je rezultate u velikoj mjeri bilo moguće predvidjeti.
“U nekim segmentima su me određeni porazi obradovali, ali to je Pirova pobjeda. To su gubici koji nama suštinski ne donose ništa, osim možda jedne vrste opomene ljudima koji su sebe shvatili preozbiljno, a narod, birače i biračice nedovoljno ozbiljno”, kazala je.
Dodala je da joj je jedna od prvih postizbornih misli bila pitanje raspodjele javnih i strateških institucija.
“Grozno je što o izbornim rezultatima uvijek razmišljamo na nivou izbornog plijena – kome će sada pripasti određena strateška preduzeća, među njima i javni mediji”, rekla je.
Smatra da upravo mogućnost učestvovanja u raspodjeli političkog plijena dio ljudi i motiviše da ulaze u političku arenu.
Žene u Predsjedništvu: “Tražili smo ih više, ali jesmo li imali kriterije?”
Komentarišući činjenicu da će dvije žene biti članice Predsjedništva BiH, Ljevak Bajramović otvorila je pitanje šta se zapravo želi postići zahtjevom za većom zastupljenošću žena u politici.
“Da li, kada zazivamo veće učešće žena u političkom životu Bosne i Hercegovine, istovremeno imamo i neki model na osnovu kojeg želimo idealnu kandidatkinju?”, upitala je.
Naglasila je da sama činjenica da je žena na visokoj političkoj funkciji ne znači nužno i zastupanje feminističkih, građanskih ili progresivnih politika.
“Mi smo rekli da hoćemo veći broj žena. To je ključno pitanje – imamo li kriterije? Mi ih, očigledno, nemamo”, rekla je.
Prema njenom mišljenju, političke stranke koje dolaze iz nacionalnog političkog spektra nisu ni obećavale politike koje se od njih sada možda očekuju.
“Nijedna od tih partija nama nije poslala lažnu poruku. Nijedna nije zagovarala građansku Bosnu i Hercegovinu niti obećavala politike koje će biti prilagođene stvarnim potrebama žena”, kazala je.
“Ljudi u RS-u rade, pitanje je šta rade političke opcije u Federaciji”
Govoreći o političkom djelovanju vlasti iz Republike Srpske, Ljevak Bajramović napravila je razliku između podrške njihovoj politici i priznanja da postoji kontinuiran politički angažman.
“Nadam se da niko neće pomisliti da ovdje zagovaram Čovićevu ili Dodikovu politiku. Govorim o tome šta je rad, a šta nerad i šta je nama, koji smo za građansku Bosnu i Hercegovinu, prioritet”, rekla je.
Kao primjer je navela međunarodne aktivnosti predstavnika Republike Srpske i kampanje kojima pokušavaju promovisati vlastiti pogled na ratna stradanja.
“Ljudi u Republici Srpskoj rade. Možda bi partije Trojke, kada pogledaju rezultate ovih izbora, mogle malo razmisliti o vlastitom angažmanu, pa tek onda o politici drugih”, kazala je.
Efendić i Stranka za BiH: “Neke kadrovske odluke pokazuju da razmišlja”
Govoreći o Semiru Efendiću i rezultatu Stranke za BiH, Ljevak Bajramović rekla je da na osnovu ranijih ličnih iskustava nije imala naročito pozitivno mišljenje o njemu.
Ipak, istakla je da su joj pojedini izbori kandidata na listama Stranke za BiH promijenili dio tog stava.
“Moje mišljenje je u značajnoj mjeri popravljeno zahvaljujući ljudima koje je stavio na listu, među njima našim kolegama Lejli Zvizdić i Senadu Pećaninu. To mi je pokazalo da taj čovjek ipak razmišlja o tome ko može donijeti i simbolički i suštinski kapital političkoj partiji”, pojasnila je.
Istovremeno je kritikovala druge političke stranke zbog kadrovskih odluka za koje smatra da pokazuju zatvorenost partijskih krugova.
“Kada stranka izabere osobu za koju pola grada zna kako se ponaša u profesionalnim okolnostima, meni je to potvrda da ti ljudi očigledno kafu piju samo s članovima svojih porodica. Da imaju širu mrežu kontakata, neko bi im valjda rekao: nemojte tu osobu”, naglasila je.
Prema njenoj ocjeni, neke političke opcije cijenu su platile upravo zbog elitizma, kadrovskih odluka i nedostatka stvarne komunikacije s građanima.
“Frizbi se vratio kao bumerang”
Ljevak Bajramović posebno je kritikovala način na koji su pojedine stranke vodile predizbornu komunikaciju.
“Ako ćete dijeliti cekere po cijeli dan, to suštinski ne znači ništa. Posebno ne znači ako cekerima dodate frizbi”, kazala je.
Navela je da joj je teško razumjeti kako određene marketinške ideje prolaze kroz čitave timove bez ozbiljne analize.
“Zaista me zanima trenutak kada grupa ljudi sjedi za stolom i kaže: ‘Frizbi će biti dio naših predizbornih aktivnosti’, a drugi odgovore: ‘Odlična ideja’. Svi ti frizbiji, i doslovni i metaforični, vratili su se kao bumerang”,dodala je.
Naglasila je da politički marketing ne bi smio biti zasnovan na improvizaciji.
“Politički marketing je nauka. Nije dosjetka koja nam padne na pamet. Mora biti zasnovan na struci, procjenama, analizama i rezultatima”, rekla je.
Kritikovala je i angažovanje marketinških agencija izvan Bosne i Hercegovine kada one, kako kaže, ne poznaju lokalni kontekst i mentalitet.
“Efendiću je vjerovatno pomoglo to što je odlazio na debate”
Ljevak Bajramović smatra da je Semiru Efendiću u dobrom rezultatu moglo pomoći i pojavljivanje na televizijskim debatama na koje se njegovi protukandidati nisu uvijek odazivali.
“Bilo bi lijepo da nas Semir Efendić iznenadi. Vjerujem da mu je u jednom dijelu rezultata pomoglo i to što je odlazio na debate na koje se drugi nisu odazivali”, kazala je.
Posebno je izdvojila prizor praznih studijskih mjesta tokom izbornih debata na BHRT-u.
“To je bila prilično poražavajuća slika. Kolege pripreme sve što je potrebno za jednu debatu, a niko se ne pojavi”, rekla je.
“Kultura i obrazovanje došli su političkim strankama na naplatu”
Kao kulturna radnica, Ljevak Bajramović posebno se osvrnula na odnos vlasti prema kulturi. Smatra da su pojedine stranke koje su na prošlim izborima bile pobjedničke sada platile cijenu nedovoljnog ulaganja u kulturu i obrazovanje:
“Ljudi su za određene partije, poput Naše stranke i SDP-a, glasali vjerujući da će se ozbiljno baviti kulturom i obrazovanjem. To se, zbog različitih političkih matematika, nije desilo.”
Kritikovala je i pristup prema kojem se pojedinačne manifestacije predstavljaju kao dokaz široke dostupnosti kulture.
“Imamo projekt ‘Kultura na ulice’, ali nije ulična umjetnost izmjestiti pozorišnu scenu ispred pozorišta”, rekla je.
Smatra da kultura mora izaći iz užeg centra Sarajeva.
“Kada kultura zaista ode na Dobrinju, Alipašino Polje i u Nedžariće, onda ću povjerovati da postoji želja da se približi široj publici, a ne samo onima koji su već navikli ići na kulturne događaje”, dodaje.
“Bez kritike nema ni razvoja publike”
Ljevak Bajramović upozorila je i na nestanak ozbiljne kulturne kritike.
“Sarajevo je uvijek imalo zahvalnu pozorišnu publiku, ali je imalo i kritiku. Kada nema kritike, publika počne misliti da je problem u njoj ako nije pala u trans nakon predstave koju je deset influensera prethodno proglasilo fantastičnom”, izjavila je.
Naglasila je da to ne znači da Bosna i Hercegovina nema kvalitetne umjetnike.
“Imamo sjajne umjetnike i umjetnice u svim oblastima i ti ljudi bi pravili čuda kada bi imali prostor i uslove”, kazala je.
Kao probleme je izdvojila stanje Collegium Artisticuma, finansiranje sedam institucija kulture od državnog značaja te položaj Fondacije za kinematografiju.
“Kada će Bošnjaci imati kandidatkinju za Predsjedništvo?”
Na kraju razgovora Ljevak Bajramović otvorila je pitanje koje, kako kaže, nedostaje u raspravi o zastupljenosti žena.
Istakla je da velike političke partije sa sjedištem u Federaciji BiH tokom tri decenije nisu ponudile ženu kao ozbiljnu kandidatkinju za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda.
“Da li je moguće da Stranka za BiH, SDA, SDP, pa kasnije i Naša stranka nisu mogle kandidovati nijednu ženu?”, upitala je.
Posebno se osvrnula na prethodne dogovore oko zajedničkog kandidata Denisa Bećirovića.
“Zar je moguće da u cijeloj toj mreži i dogovoru nije bilo jedne žene koja bi mogla biti kandidatkinja?”, rekla je.
U tom kontekstu napravila je poređenje s odlukama Milorada Dodika i Dragana Čovića da njihove političke opcije kandiduju žene za Predsjedništvo.
“Na nivou forme oni su to zadovoljili. Mi nismo ni na nivou forme. Zato ostaje pitanje – kada će Bošnjaci imati Bošnjakinju kao ozbiljnu predsjedničku kandidatkinju?”, zaključila je Kristina Ljevak Bajramović.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Pratite nas na društvenim mrežama
