Drevne stijene sugeriraju da je turbulentni oblak plina i prašine iz kojeg je nastao Sunčev sistem bio prožet snažnim magnetnim poljem. Istraživači su rezultate objavili 24. augusta u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.
Nalazi ukazuju na to da gravitacija možda nije djelovala sama u formiranju našeg sistema, ali i brojnih drugih planetarnih sistema u Mliječnom putu i šire. Zapis o tim procesima sačuvan je u meteoritima, materijalu koji se formirao u najranijim fazama historije sistema.
Posebno su važni mineraloški uključci u meteoritima, koji su se stvrdnuli prije više od 4,5 milijardi godina, prije nastanka Sunca i planeta. Cauê Borlina, planetarni naučnik s Purdue Universityja u West Lafayetteu u Indiani, rekao je da su se oni formirali “prije svega ostalog”.
Naučnici dugo raspravljaju o tome da li je plin od kojeg je nastalo Sunce na svoje mjesto doveden uglavnom gravitacijom ili magnetnim poljem. Ranije studije sugerirale su postojanje magnetnog polja na nivou Sunčevog sistema nakon formiranja Sunca, dok je bilo mnogo teže utvrditi da li je ono postojalo u najranijoj fazi.
Borlina i njegove kolege analizirali su meteorit koji je pao na Zemlju 2008. godine. Fokusirali su se na pet uključaka koji sadrže željezo, element čiji se elektroni lako preuređuju tako da bilježe magnetna polja. Osjetljivim magnetometrima izmjerili su polja od nekoliko gausa, što je nekoliko puta jače od današnjeg magnetnog polja Zemlje.
Simulacije formiranja planetarnih sistema predviđaju da jača magnetna polja prenose više plina prema zvijezdi u nastajanju. Borlina je naveo da su modeli za najraniju, takozvanu fazu Class 0, sugerirali da je Sunce moglo privlačiti više od 300 Zemljinih masa plina godišnje.
“Ne možete ignorisati doprinos magnetizma”, rekao je.
Indrani Das, teorijska astrofizičarka s Academia Sinica Institute of Astronomy and Astrophysics u Taipeiju, ocijenila je da rezultati pružaju važan uvid u same početke Sunčevog sistema. Ipak, dodala je da nalaze treba potvrditi mjerenjima drugih meteorita.
