Između 150 i 200 obroka dnevno pripremi Pučka kuhinja Mostar, dok Javna kuhinja Crvenog križa Mostar trenutno osigurava jedan dnevni obrok za 232 korisnika. Iza tih brojki su ljudi različitih životnih okolnosti – starije osobe, penzioneri, socijalno ugrožene porodice, roditelji s djecom, ali i oni koji se zbog gubitka posla ili drugih životnih okolnosti svakodnevno suočavaju s problemom kako osigurati obrok.
Prema riječima Antonija Zelenike, direktora Pučke kuhinje Mostar, broj ljudi koji stvarno koriste pomoć veći je od službenih evidencija.
– Pučka kuhinja trenutno na dnevnoj bazi dijeli između 150 i 200 obroka. Broj korisnika koje nam šalje Centar za socijalni rad Grada Mostara kreće se od 70 do 130 osoba, ovisno o kvartalu godine. Realno, kroz cijelu godinu hranimo skoro duplo više ljudi jer nikoga ne vraćamo ko kaže da je gladan – kazao je Zelenika.
Dodaje kako se pritisak dodatno osjeća zbog lokacije kuhinje u centru grada, gdje svakodnevno dolaze i ljudi koji nisu u službenoj evidenciji korisnika.
Pored Pučke kuhinje, u Mostaru djeluje i Javna kuhinja Crvenog križa Mostar koja trenutno ima 232 korisnika.
– Trenutno kuhinja broji 232 korisnika i njima se priprema jedan obrok dnevno. Pored kuhanog obroka, za vikend se dijele suhi obroci, s tim da se vodi računa da se jela koja se distribuiraju ne ponavljaju. Jednom sedmično dijele se voće i mlijeko – kazao je u razgovoru za Fenu sekretar Crvenog križa Alen Kajtaz.
Broj korisnika varira, ali potreba ostaje
Broj korisnika javnih kuhinja tokom godine nije isti. U Pučkoj kuhinji navode kako se službene evidencije mijenjaju, ali da to ne znači nužno i smanjenje stvarnih potreba.
– Broj non-stop oscilira u papirima, ali na terenu nema manje ljudi. Ljudi koji budu iz raznoraznih razloga “skinuti” većinom nastavljaju dolaziti. Postoje izuzeci koji nađu posao i sami se jave da im više nije potrebna pomoć – rekao je Zelenika.
Prema njegovim riječima, svakodnevno dolaze i ljudi koji nisu dio stalne evidencije, ali traže obrok kako bi preživjeli.
U Javnoj kuhinji Crvenog križa Mostar broj korisnika trenutačno pokazuje stagnaciju, što Kajtaz povezuje i s ljetnim razdobljem i sezonskim radom. Tokom zimskih mjeseci, dodaje, broj korisnika povećava se za oko deset posto.
Među korisnicima su socijalno ugrožene porodice bez primanja, starije osobe, porodice s djecom i penzioneri.
U Pučkoj kuhinji, prema riječima Zelenike, trenutno se hrani desetak maloljetne djece, a u posljednje vrijeme primijećen je i veći broj osoba povezanih s boračkom populacijom.
Grad Mostar najveći finansijer
Obje kuhinje najveći dio sredstava za svoj rad osiguravaju kroz javno finansiranje, dok se jedan dio osigurava kroz donacije, projekte i javne pozive.
Pučku kuhinju finansira Grad Mostar, koji je ujedno i njen osnivač. Zelenika navodi kako gradska sredstva pokrivaju plaće radnika, režijske i materijalne troškove te dio hrane.
– Sve ostalo je snalaženje, praćenje javnih poziva, donacije dobrih ljudi i ustanova – kazao je Zelenika.
Važan izvor sredstava je i javni poziv Hercegovačko-neretvanskog kantona koji se provodi putem Ministarstva zdravstva, rada i socijalne politike i namijenjen je pomoći javnim i pučkim kuhinjama.
Prema Zelenikinim riječima, sredstva dobivena kroz taj program čine oko deset posto vrijednosti proračuna Pučke kuhinje, ali su važna jer predstavljaju izvor na koji mogu računati ako ispune propisane uslove.
Kod Javne kuhinje Crvenog križa Mostar Grad Mostar osigurava oko 75 posto ukupnog finansiranja, dok se ostatak osigurava putem donacija, projekata i drugih aktivnosti Crvenog križa.
Alen Kajtaz ističe kako su trenutna sredstva dovoljna za nabavku hrane, ali da ostaje problem finansiranja drugih troškova.
– Neophodno je osigurati sredstva za ostale troškove, odnosno režije, transportne troškove, sredstva za održavanje objekta, nabavku opreme, te dostavno vozilo – kazao je Kajtaz.
Pučka kuhinja Mostar dio potrebnih namirnica osigurava kroz donacije. Među važnijim donatorima su Caritas i talijanske humanitarne organizacije koje su u BiH prisutne još od ratnog razdoblja.
Najčešće se doniraju osnovne namirnice poput ulja, riže i tjestenine.
Zelenika posebno ističe problem objekta u kojem je smještena kuhinja i opreme. Uz pomoć Vlade Republike Hrvatske Pučka kuhinja trenutno radi na unutarnjem renoviranju i nabavci nove opreme.
Tokom ove godine osigurana su i određena sredstva kroz javne pozive na federalnoj razini, a u planu su obnova fasade, novi otvori i dodatna nabavka opreme.
Od podjele hrane do šire pomoći korisnicima
Mostarske javne kuhinje nastoje razvijati i dodatne oblike pomoći.
U Pučkoj kuhinji već je uvedena praksa dostave namirnica slabije pokretnim korisnicima koji imaju uslove za kuhanje. Njima se otprilike svakih deset dana dostavljaju namirnice kako bi sami pripremili obroke.
U toku su nastojanja da se nabavi oprema za svakodnevnu ili barem svaki drugi dan dostavu toplih obroka.
Zelenika navodi i kako žele osigurati prostor za dnevni boravak korisnika, gdje bi se mogli družiti i boraviti tokom hladnih ili vrućih dana, ali i prostor u kojem bi im, u saradnji s Centrom za socijalni rad, par sati dnevno bili dostupni psiholog, psihijatar ili socijalni radnik.
– Njima pored hrane fali razgovora – kazao je Zelenika.
Javna kuhinja Crvenog križa Mostar također priprema više projekata usmjerenih na modernizaciju rada i povećanje kapaciteta.
Kajtaz izdvaja projekte “Kuhinja 2.0”, koji je usmjeren na modernizaciju i povećanje kapaciteta, “Hitni obrok 500” za pripremu obroka u izvanrednim situacijama, “Solarnu kuhinju” koja bi trebala povećati energetsku otpornost, te projekt “Obrok na vrata”, kojim bi se osigurala dostava obroka ranjivim kategorijama.
U planu su i projekti usmjereni na profesionalizaciju volonterskog rada te edukaciju kuhara i volontera kroz program “Škola humanitarne gastronomije”.
Socijalna banka hrane kao dugoročni cilj
Jedan od ambicioznijih planova je i uspostava socijalne banke hrane i socijalnog marketa.
Prema Zelenikinim riječima, inicijativa je pokrenuta na prijedlog mostarskog gradonačelnika Marija Kordića. Održani su sastanci i konferencija na kojoj su sudjelovali predstavnici centara za socijalni rad iz Hercegovine, distributeri i dobavljači hrane te humanitarne organizacije.
– Odaziv je bio vrlo dobar što se tiče sistema, ideja je prihvaćena i dobili smo podršku Agencije za sigurnost hrane BiH – rekao je Zelenika.
Ipak, za realizaciju projekta potrebno je uključivanje velikih proizvođača, trgovaca i distributera hrane.
Zelenika podsjeća kako u BiH postoji zakonski okvir za doniranje hrane, uključujući mogućnost povrata PDV-a, ali smatra da taj sistem još nije dovoljno zaživio u praksi.
Dok se traže dugoročna rješenja, javne kuhinje ostaju jedno od mjesta na kojima se svakodnevno rješava osnovna životna potreba – osiguravanje obroka ljudima koji ga sami ne mogu priuštiti.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Pratite nas na društvenim mrežama
