Ova ljekarka trenutno je uposlenica Hitne pomoći Kantona Sarajevo, kao i Internacionalnog Univerziteta Sarajevo, gdje studentima predaje Prvu pomoć. Osim toga, drži brojne edukacije i radionice o ishrani i zdravlju. Kako ističe, njena želja je oduvijek bila da se bavi medicinom.
“To je bila moja prva ljubav, urgentna medicina pogotovo. To je nešto što me ispunjava i čime sam ja od početka jako sretna. Prije 17 godina moja majka je dobila dijagnozu karcinoma dojke, a ja sam tada bila apsolventica na Medicinskom fakultetu i ja sam kao najstarije dijete željela na neki način da joj pomognem. Međutim, kako je vrijeme prolazilo, ja sam vidjela da ja sa svojim znanjem iz medicine ne mogu mnogo da joj pomognem. Ona je imala svoj tim ljekara”, kazala je Softić-Namas.
“Kroz ishranu se mnogo može utjecati na ljudsko zdravlje”
Ipak, ona navodi da je svojoj majci željela pomoći kroz pravilnu ishranu, ali je tada shvatila da na medicini nije mnogo učila o pravilnoj ishrani i načinima kako se kroz ishranu može djelovati na razna oboljenja.
“Znala sam ono osnovno – da je ishrana jako bitna. Tada nije bilo studija nutricionizma kod nas, tako da sam ja završila online kurseve. Međutim, to mi nije bilo dovoljno, željela sam formalno obrazovanje pa sam kasnije kada je i otvoreno završila magisterij nutricionizma. Tu sam vidjela koliko se kroz prehranu može utjecati na ljudsko zdravlje i preventivno i tokom liječenja”, navela je.
Softić-Namas je među rijetkim doktoricama koje i na svojim društvenim mrežama dijele mnoge savjete i preporuke za zdravlje, ali i slučajeve s kojima se susreće.
@dr.safija_sn Zar bih trebala pustim internet da liječi ljude, a ja da šutim i ne izlazim dalje od ambulante? #doktoricasoklagijom #internet #trend #doktor ♬ 8 – Black Shape
“Kada sam počela snimati, nije bilo mnogo ljudi iz oblasti medicine, nutricionizma koji dijele svoje savjete. Društvene mreže su postale sve bolji kanal za prenijeti nekome savjete. Međutim, sada je sve više ljudi koji nemaju veze sa onim što pričaju, koji nisu stručnjaci u nekoj oblasti. Vidjela sam da postoji potreba da se takva greška ispravi i da ljudi koji su stručni iz tih oblasti pričaju o tome”, kazala je.
Ova ljekarka navodi da je vidjela u stvarnom životu koliko su ljudima potrebni odgovori na mnoga pitanja, pogotovo kada su u dilemi.
“Dijelim neke savjete o nečemu što je životno i potrebno da se zna. Odlučila sam dijeliti svoje znanje da bi bilo što manje stramputica, a da bi ljudi imali što više koristi. U zadnje vrijeme ima sve više ljekara na društvenim mrežama, što je meni i drago. Na negativne komentare uglavnom ne reagujem”, poručila je.
“Zalažem se za to da se ljudi drže svog protokola liječenja”
Kazala je da u procesu liječenja brojnih bolesti, ishrana nije jedini ključan faktor.
“Ishrana je samo jedan od faktora koji mogu pomoći. Nikad ne treba zanemariti protokol liječenja koji ljudi dobiju. Postoji i trend gdje ljudi pokušavaju izbjeći lijekove i prirodno se liječiti, ali kada imate određene dijagnoze tu prirodno ne može samo pomoći. Zalažem se za to da se ljudi drže svog protokola liječenja, terapije koju imaju, a ishrana uz to može biti jedna bitna karika”, navela je.
Također, prilikom studija nutricionizma, uočila je mnoge razlike u odnosu na kurseve koje je završila.

“Kursevi su super stvar, ali su oni nešto što je samo dodatni plus na formalno obrazovanje. Oni su bili samo tri posto onoga što sam ja kasnije dobila formalnim obrazovanjem. Svakako, trebamo pratiti nove trendove, nova istraživanja, ali to je jako mali procenat bez kojeg se ne može. Treba čovjek završavati dodatne edukacije, jer trendovi se mijenjaju, ali formalno obrazovanje je baza i bez njega se ne može”, navela je.
Kada je riječ o greškama u svakodnevnoj ishrani, Softić-Namas izdvojila je pojedine vrste namirnica koje je potrebno izbjegavati.
“Najveće greške stoje u tome što ljudi često rade nekakve rezove i onda se nakon nekog vremena vraćaju na stare načine ishrane. Tim naglim promjenama prave veliku pometnju kroz odstupanje od njihovih svakodnevnih navika. Takvi rezovi nakon sedmicu ili dvije već postaju neefikasni, čovjek se vraća na staro. Ono što treba izbacivati iz ishrane je previše slatkog, bijeli šećer, hamburgeri, pizze, zasićene masnoće. Moj savjet je da se loše navike rješavaju korak po korak, a ne naglo. Mali koraci dovode do boljih rezultata”, objasnila je.
Uz to, ona navodi da je uz dolazak toplijih dana korisno izbaciti suhu hranu te u ishranu uvrstiti više voća, povrća, supe, hranu koja sama po sebi sadrži više tečnosti.
“U voću i povrću osim vode imamo mnogo elektrolita, koji su važni. To je bolji način unošenja tečnosti, nego obična voda. Također, savjetujem pijuckanje vode stalno u toku dana, a isto tako i unošenje kroz hranu. Potrebno je izbjegavati previše masnu i začinjenu hranu, proteine ne treba zanemariti”, rekla je.
Izdvojila je i svoje svakodnevne navike koje praktikuje, a pojašnjava da obroke u toku dana unosi otprilike u isto vrijeme te da ima četiri do pet obroka, zavisno od potreba.
“Sve što pojedemo je obrok. Bitno je da obroci budu raspoređeni tako da ne bude konstantno grickanje u toku dana. Moja navika je da svaki obrok ima svoje mjesto u toku dana. Bitan je balans u svemu. Trudim se unositi dovoljnu količinu vode, po potrebi suplemente. Uz to, fizička aktivnost je jako potrebna svakoj osobi”, kazala je.
O knjizi “100 zdravih recepata”
S kolegicom, ljekarkom Fatimom Gondžo-Velić, nedavno je predstavila i knjigu “100 zdravih recepata”, a kako pojašnjava, knjiga je nastala iz potrebe ljudi koji je prate na društvenim mrežama.

“Već odavno snimam te recepte za zdrav život, a često sam dobijala upite da proslijedim pisane recepte. Mislila sam da knjiga neće dobro proći, jer je sada sve dostupno na internetu. Kada smo izdale knjigu vidjele smo da je zaista bilo potrebe i da su ljudi oduševljeni. U knjizi smo ostavile i QR kodove za sve videorecepte. Udružile smo snage i napravile knjigu. Kroz praktične recepte unijele smo sve ono što pričamo i kroz medicinu i kroz nutricionizam. Bitna nam je i praktičnost knjige pa je ona samostojeća. Kada neko otvori recept, ne mora da dira, lista. Uz to, imamo napomene za osobe koje ne konzumiraju gluten, mliječne proizvode, sve smo naglasile. Imamo i dodatne savjete. Želimo naše znanje prenijeti u praksi”, poručila je.
Cilj joj je promovisati knjigu širom Bosne i Hercegovine, a potražnja za knjigom prisutna je i van naše zemlje.
“Planiramo promociju u nekoliko bh. gradova. Ljudi uživo vole vidjeti knjigu, čuti o njenim prednostima. Planiramo i knjigu edukativnog karaktera u narednom periodu”, poručila je Safija Softić-Namas na kraju razgovora za Klix.ba.

