U potrazi za mjerama za podsticanje domaće potrošnje, kako izvještava Die Zeit, ponovo se otvorilo pitanje trebaju li trgovine nedjeljom ostati zatvorene.
Nedjeljni odmor je u Njemačkoj inače ustavno zaštićen i to potiče iz vremena Vajmarskog ustava iz 1919. godine. Detaljna pravila o radnom vremenu uglavnom određuju savezne pokrajine, pa se izuzeci razlikuju, a trgovine su nedjeljom po pravilu zatvorene.
Otvorene su samo određene prodavnice, kao što su benzinske pumpe, pekare (na ograničeno vrijeme), prodavnice na željezničkim stanicama, aerodromima i u bolnicama, dok ostale trgovine moraju ostati zatvorene.
Njemačka vlada se za sada odlučuje samo za ograničene izmjene te od 2027. godine planira omogućiti duži rad nedjeljom u pekarama, poslastičarnicama i javnim bibliotekama, dok za ostale dijelove trgovine takvih planova nema.
Njemačko trgovačko udruženje HDE smatra da je to nedovoljno, piše Dnevnik.si.
“Privreda je u lošem stanju, kao i raspoloženje potrošača. Da li je zaista pravi trenutak da ljudima koji žele da rade to zabranimo?”, izjavio je direktor ovog udruženja Stefan Genth.
Zagovornici promjena upozoravaju i na nelogičnosti trenutnih pravila pa tako u jednoj berlinskoj trgovini kupac nedjeljom može kupiti krastavac ili gazirani sok, ali ne može krompir, tikvice ili grah u konzervi.
Razlike proizlaze iz komplikovane i neujednačene regulative koju određuju savezne pokrajine, kao i iz detaljnih izuzetaka u zakonu o radu nedjeljom, pri čemu se pravi razlika između osnovnih i neosnovnih životnih namirnica te svježih proizvoda i proizvoda s dužim rokom trajanja.
Prema navodima njemačkih medija, vlasnik berlinskog minimarketa Bedran Gunes nedavno je dobio kaznu od 2.500 eura zbog prodaje prehrambenih proizvoda s dužim rokom trajanja nedjeljom. Branio se tvrdnjom da nedjeljom ostvaruje oko 40 posto sedmičnog prometa i da bi bez toga propao.
