Nakon 30 godina bjekstva, uhapšena je 2024. u jednom stanu u Berlinu, a suđenje joj je počelo prošle godine. Njena odbrana tražila je oslobađajuću presudu, ali sud u Verdenu, saveznoj državi Donjoj Saskoj, osudio ju je na zatvor zbog teške pljačke, kršenja zakona o oružju i drugih krivičnih djela.
RAF-ova grupa, kojoj je Klette pripadala, poznata i kao banda Baeder-Meinhof, raspuštena je nakon serije ubistava, otmica i bombaških napada od 1970-ih do 1990-ih.
Sud je utvrdio da je Klette s još dvojicom bivših RAF-ovih pripadnika Burkhardom Garwegom i Ernst-Volkerom Staubom, koji još uvijek nisu uhapšeni, pljačkala supermarkete i oklopne kombije.
Deseci njenih pristaša izviždali su osuđujuću presudu u sudnici, skandirajući: “Sloboda za Danielu”. Prema riječima voditelja Projekta protiv ekstremizma u Berlinu Hans-Jakoba Schindlera, Klette je postala neka vrsta bake heroine za ekstremnu ljevicu u Berlinu.
Ona se tokom suđenja nije izričito izjasnila kao RAF-ova pripadnica. Schindler je ukazao da joj se zbog zastare nikada neće suditi za terorizam iz spomenutog perioda.
No, mogla bi se suočiti s dodatnim suđenjem, s obzirom na to da savezni tužitelji tvrde da je bila saučesnica u RAF-ova tri napada.
Dosadašnje suđenje bilo je fokusirano na osam pljački na sjeveru i zapadu Njemačke, počevši od Duisburga u julu 1999., kada su se maskirani napadači zaletjeli vozilom u kombi za prijevoz novca te zaprijetili zaštitarima vatrenim oružjem, među kojima je bio bacač granata. Poslije su pobjegli s velikom količinom novca.
Posljednja pljačka bila je pljačka vozila za prijevoz novca u junu 2016. u blizini grada Braunschweiga. Tada je ukradeno gotovo 1,4 miliona eura.
Klette je uhapšena u februaru 2024., nakon dojave policiji. Živjela je u ulici Sebastianstrasse, u berlinskoj četvrti Kreuzberg, mirnoj ulici koju je nekada dijelio Berlinski zid. Živjela je pod lažnim imenom i sa stranim pasošem.
Nakon hapšenja prevezena je u Donju Sasku, gdje se dogodila većina pljački, kako bi joj se tamo sudilo. Iako je dugo bila u bjekstvu, tužitelji tvrde da nije pokušavala skrivati svoj fizički identitet.
Hamza, jedan od njenih komšija u Berlinu, viđao ju je dok je šetala psa. Kako je ispričao za BBC, djelovala je prijateljski i pozdravila bi u prolazu. Bio je šokiran kada je saznao za njenu prošlost.
Klette je godinama živjela pod imenom Claudia, a u trag ušao joj je istraživački novinar, koji je upotrijebio softver za prepoznavanje lica s umjetnom inteligencijom i povezao fotografiju sa stare potjernice s novijim fotografijama na internetu.
Tokom policijske istrage pronađeni su oružje, streljivo, replika raketnog bacača, perike, lažne lične karte, zlato i 240.000 eura u gotovini.
Advokati Klette tvrdili su da ne postoje dokazi da je ona lično učestvovala u pljačkama, ustrajući u tome da je jedino krivično djelo koje je počinila ono koje se odnosi na oružje pronađeno u stanu.
Iako je njeno članstvo u RAF-u u zastari, savezni tužitelji podnijeli su optužnice da je bila umiješana u tri kasnija napada ove militantne grupe.
Naime, terete je za saučesništvo u neuspješnom bombaškom napadu ispred Deutsche Banke 1990., pucnjavu iz 1991. u kojoj je zgrada Američke ambasade pogođena s najmanje 57 metaka te bombaški napad na zatvor 1993. Konačna odluka o ovim tačkama optužnica bit će donesena u Frankfurtu.
Ni dalje nema traga preostaloj dvojici bjegunaca iz RAF-a Garwegu i Staubu, piše BBC.
