Udruženje “Obrazovanje gradi BiH – Jovan Divjak” i Grad Sarajevo zajedno su organizovali danas događaj sjećanja na zločine u Prijedoru.
Brojni građani Sarajeva danas su simbolično oko ruke vezali bijelu traku koja podsjeća na naredbu koju su izdale ratne vlasti Prijedora.
Vlasti bosanskih Srba u Prijedoru 31. maja 1992. godine putem lokalnog radija izdale su naredbu, zahtijevajući od nesrpskog stanovništva da svoje kuće obilježe bijelim čaršafima i da pri izlasku iz kuće nose bijele trake oko rukava.
Ova naredba nije simbolizirala samo duboke podjele, već i početak dehumanizacije nesrpskog stanovništva, kampanje etničkog čišćenja, silovanja, te otvaranja koncentracionih logora.
Zamjenica gradonačelnika Sarajeva Mirela Džehverović danas je naglasila kako je važno podsjećati mlade da prenose kulturu sjećanja na strašan zločin u Prijedoru.
“Važnost ovakvih sjećanja i ovakvih aktivnosti koje provodi Grad sa Udruženjem Jovan Divjak zaista nas podsjeća, ali isto tako uči buduće generacije da prenose na buduće generacije sve ono što se desilo tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Želim da napomenem da mi je jako važno što u ovom projektu učestvuju mladi ljudi, studenti”, kazala je.
Sanjin Hamidičević, zamjenik izvršnog direktora Udruženja “Obrazovanje gradi BiH – Jovan Divjak” kazao je da se na ovakav način odaje pijetet prema svim žrtvama Prijedora.
“Aktivnosti koje smo sprovodili bile su jedna radionica sa studentima Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu u saradnji s informativnim centrom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, koji se nalazi u gradskoj Vijećnici. Mladi su upoznati s utvrđenim činjenicama, sudskim činjenicama sa suđenja koja su se dešavala na Haškom tribunalu, nakon čega su organizovali pripremu za današnju akciju. Današnja akcija se dešava na četiri lokacije u četiri gradske općine i na ovaj način, kao što sam spomenuo, želimo da građane podsjetimo i da učestvuju svi građani Sarajeva, ali i oni koji su danas u posjeti Sarajevu, u sjećanju na žrtve Prijedora”, istakao je.
Tokom genocida, etničkog čišćenja i agresije na Bosnu i Hercegovinu Prijedor se tako od proljeća 1992. godine pretvorio u jedno od mjesta najvećih stradanja. Logori poput Omarske, Keraterma i Trnopolja bili su mjesta neopisivih patnji za hiljade nesrpskih civila, uglavnom Bošnjaka.
