Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) saopćila je da je time okončana višegodišnja faza pripreme aplikacije, nakon što je prije dvije godine proces pristupanja SEPA-i postavljen među njene strateške prioritete.
Aplikacija je dostavljena Evropskom platnom vijeću (European Payments Council) koje će, zajedno s drugim evropskim tijelima, razmotriti dostavljenu dokumentaciju. Proces uključuje detaljnu analizu, eventualne zahtjeve za dodatnim pojašnjenjima ili dopunama, nakon čega će biti donesena konačna odluka o prijemu Bosne i Hercegovine u SEPA područje.
U Centralnoj banci pojašnjavaju da ni nakon eventualnog odobrenja građani i privreda neće odmah moći koristiti pogodnosti novog sistema. Nakon prijema slijedi faza tehničkih, operativnih i organizacijskih priprema koje će CBBiH koordinirati s nadležnim institucijama i bankama.
Komercijalne banke će u tom periodu morati uskladiti svoje informatičke i poslovne sisteme sa SEPA standardima te pristupiti odgovarajućim evropskim platnim shemama. Iako je dio priprema već završen, značajan dio aktivnosti moguće je provesti tek nakon formalnog prijema Bosne i Hercegovine u SEPA područje.
Zbog toga se prve SEPA transakcije mogu očekivati najranije šest mjeseci nakon što BiH i zvanično postane članica Jedinstvenog područja plaćanja u eurima.
SEPA trenutno obuhvata svih 27 država članica Evropske unije te još 14 evropskih zemalja, među kojima su Velika Britanija, Švicarska, Srbija, Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija.
Pristupanje ovom sistemu trebalo bi donijeti brojne koristi građanima i privredi, prije svega brža, sigurnija i znatno jeftinija prekogranična plaćanja u eurima. Prema podacima CBBiH, u državama Zapadnog Balkana koje su već dio SEPA sistema naknade za pojedina međunarodna plaćanja smanjene su između 50 i 94 posto.
Procjene Svjetske banke pokazuju da bi građani i privreda u Bosni i Hercegovini na bankarskim naknadama mogli godišnje uštedjeti oko 100 miliona eura.
Poseban značaj ulaska u SEPA sistem ima i činjenica da najveći dio bh. dijaspore živi upravo u državama koje su dio ovog platnog područja te da godišnje u Bosnu i Hercegovinu pošalje oko četiri milijarde KM doznaka.
Za privredu bi članstvo značilo niže troškove međunarodnog platnog prometa, jednostavnije poslovanje s evropskim partnerima, brže izvršavanje plaćanja i veću konkurentnost na međunarodnom tržištu, dok bi cijeli proces trebao doprinijeti modernizaciji platnog prometa i razvoju digitalnih finansijskih usluga u Bosni i Hercegovini.
