Trump pred sastanak s najbližim saradnicima poručuje da je dogovor blizu i da bi njime mogao pokazati kako je iranski nuklearni program dovoljno oslabljen da proglasi političku pobjedu.
Ipak, nacrt sporazuma ostavlja niz ključnih pitanja za kasnije i već izaziva kritike, uključujući i dio republikanskih saveznika koji smatraju da bi Teheran iz sukoba mogao izaći oslabljen, ali ohrabren.
Pregovore je dodatno zakomplikovala američka akcija od ponedjeljka, kada su snage SAD-a izvele, prema navodima Pentagona, odbrambene udare na lansirne položaje projektila i brodove za polaganje mina na jugu Irana.
Washington tvrdi da je djelovao suzdržano uprkos višesedmičnom primirju, dok je Iran taj potez nazvao znakom loše vjere i nepouzdanosti.
Državni sekretar Marco Rubio rekao je da će razgovori o otvaranju moreuza i produženju prekida vatre trajati još nekoliko dana.
“On će ili postići dobar dogovor ili neće biti dogovora”, rekao je državni sekretar SAD-a.
Istovremeno, Trump se na društvenim mrežama požalio da bi mediji i eventualni potpuni iranski ustupak prikazali kao majstorsku i briljantnu pobjedu Teherana.
Prema okvirnom dogovoru, Iran bi pristao da se odrekne zaliha visoko obogaćenog uranija u zamjenu za ublažavanje sankcija.
Jedan regionalni zvaničnik naveo je da bi se tokom dodatnih 60 dana razgovora dio uranija vjerovatno razrijedio, a ostatak prebacio u treću zemlju. Međunarodna agencija za atomsku energiju navodi da Iran ima 440,9 kilograma uranija obogaćenog do 60 posto, što je tehnički kratak korak od nivoa za izradu oružja.
Otvoreno je i pitanje da li bi primirje obuhvatilo izraelske operacije protiv Hezbollaha u Libanu, na čemu insistira Teheran.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu najavio je da vojska produbljuje operaciju u Libanu, dok kritičari u Washingtonu upozoravaju da bi svako ublažavanje sankcija Iranu moglo pomoći obnovi njegovih vojnih kapaciteta i jačanju savezničkih grupa u regionu.
