U središtu promjena su dva sistema, biometrijska identifikacija birača i skeniranje glasačkih listića. Cilj njihovog uvođenja je povećanje integriteta izbora, odnosno smanjenje prostora za manipulacije koje su godinama bile predmet prijava političkih stranaka, posmatrača i nevladinih organizacija.
Nove tehnologije prethodno su testirane kroz pilot-projekte na Lokalnim izborima 2024. godine, a Centralna izborna komisija BiH je nakon toga usvojila završni izvještaj i studiju izvodljivosti.
Ugovor za nabavku sistema biometrijske identifikacije i skeniranja glasačkih listića potpisan je u maju ove godine sa grupom ponuđača koju predvodi Smartmatic BH, a njegova vrijednost iznosi približno 74,5 miliona KM. Ugovor, osim uređaja i softvera, obuhvata tehničku podršku, štampanje glasačkih listića, skladištenje i distribuciju opreme.
Šta donosi biometrijska identifikacija
Prva velika promjena događa se već prilikom dolaska birača na biračko mjesto.
Birač će se i dalje morati identificirati važećim identifikacionim dokumentom, ali će nakon toga njegov identitet biti dodatno potvrđen biometrijski, odnosno putem otiska prsta.
Suština ove mjere je relativno jednostavna. Naime, sistem treba potvrditi da je osoba koja se nalazi na biračkom mjestu zaista osoba koja ima pravo glasa pod tim identitetom.
Time se želi spriječiti mogućnost da jedna osoba glasa koristeći tuđe dokumente, glasanje u ime osoba koje nisu izašle na izbore ili druge zloupotrebe biračkog spiska.
Član CIK-a Suad Arnautović ranije je objasnio da bi biometrijska autentifikacija trebala onemogućiti, između ostalog, glasanje u ime preminulih ili odsutnih osoba, korištenje tuđih identifikacionih dokumenata te naknadno evidentiranje birača nakon zatvaranja biračkog mjesta.
“Sistem kod očitavanja otiska prsta ne generiše fizički otisak prsta, nego privremeni biometrijski kriptovani šablon, koji i kada bi neko sa strane došao do njega, ne može da se pretvori u otisak prsta i na taj način se štitimo i mi i IDDEEA. A cijeli postupak se koristi isključivo za provođenje izbora i to u vrlo kratkom periodu, jer nakon završetka ovog postupka privremeni biometrijski šablon, kako ga nazivamo u ovom aktu, se automatski briše i ne može se koristiti u druge svrhe”, istakla je članica CIK-a Irena Hadžiabdić.
Mijenja se i način evidentiranja birača koji su glasali. Nakon uspješne biometrijske autentifikacije uređaj će ispisati potvrdu na koju će se birač potpisati, umjesto dosadašnjeg direktnog potpisivanja na izvodu iz Centralnog biračkog spiska.
Zašto se uvode skeneri
Druga velika novost odnosi se na ono što se s glasačkim listićem događa nakon što birač označi svoj izbor.
Birač i dalje fizički glasa na papirnom listiću. Dakle, ne uvodi se elektronsko glasanje u smislu da građanin svoj izbor pravi na računaru ili ekranu. Nakon što označi listić, birač ga ubacuje u optički skener. Uređaj evidentira glas i pravi digitalnu sliku listića.
Upravo je to jedan od najvažnijih razloga za uvođenje skenera.
Digitalna slika predstavlja zapis stanja listića u trenutku kada ga je birač predao. Time bi trebalo biti znatno teže naknadno dopisivati preferencijalne glasove, označavati dodatne političke subjekte ili na drugi način mijenjati listić nakon što je ubačen u glasačku kutiju.
Arnautović je to opisao kao svojevrsno “zamrzavanje” glasačkog listića u stanju u kojem ga je birač predao.
Istovremeno se ubrzava utvrđivanje rezultata. Nakon zatvaranja biračkog mjesta skener daje elektronski rezultat, koji se potom može dostaviti Glavnom centru za brojanje.
Međutim, važna činjenica je da papirni glasački listići ne nestaju niti rezultat izbora zavisi isključivo od računara.
Predviđeno je i ručno brojanje glasačkih listića. To znači da će postojati papirni trag na osnovu kojeg se elektronski rezultat može kontrolisati, a eventualna odstupanja između elektronskog i ručnog brojanja bit će predmet provjere CIK-a.
Zašto se onda neke stranke bune?
Uvođenje tehnologija, međutim, od početka prate političke kontroverze. Najdirektnije kritike posljednjih dana stižu iz SNSD-a.
Predsjednik ove stranke Milorad Dodik tvrdi da je tehnologija postala centralni element izbornog procesa i problematizira i sam način na koji će građani glasati.
Posebno kritikuje novi izgled glasačkih listića i tvrdi da su oni prilagođeni skenerima umjesto biračima.
“Zato će glasački listići ličiti na tiket za Loto ili Bingo”, poručio je Dodik, problematizirajući činjenicu da će kod pojedinih listi kandidati biti označeni brojevima, zbog čega će birači morati koristiti kandidatske liste kako bi pronašli redni broj kandidata kojem žele dati preferencijalni glas.
Upravo je komplikovanost novog sistema jedna od kritika koje se mogu čuti u političkim krugovima.
Kod listića za izbor članova Predsjedništva BiH te predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske, način glasanja neće doživjeti tako veliku promjenu. Birač će označiti kružić ispred kandidata kojeg želi podržati.
Veća promjena odnosi se na otvorene liste. Birači će, osim političkog subjekta, moći dati preferencijalni glas kandidatu, ali će zbog načina na koji su listići prilagođeni optičkom skeniranju morati obratiti pažnju na broj kandidata.
To otvara legitimno pitanje koliko će se brzo na novi sistem prilagoditi svi birači, posebno starije osobe i građani koji se prvi put susreću s ovakvim načinom glasanja.
S druge strane, iz CIK-a odbacuju tvrdnje da se radi o dramatično komplikovanijem procesu. Suština glasanja ostaje ista. Birač dolazi na biračko mjesto, potvrđuje identitet, dobija papirne listiće, označava svoj izbor i predaje listić. Razlika je u dodatnoj biometrijskoj provjeri i činjenici da listić prije odlaganja prolazi kroz skener.
Kritike SNSD-a imaju i širi politički kontekst
Protivljenje SNSD-a ne može se posmatrati samo kroz tehnička pitanja. Nove izborne tehnologije proizlaze iz izmjena Izbornog zakona BiH koje je u martu 2024. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt, čiji legitimitet SNSD godinama osporava.
Zbog toga SNSD uvođenje tehnologija povezuje i sa svojim širim protivljenjem intervencijama OHR-a u izborno zakonodavstvo.
Dodik sada tvrdi da će novi sistem 4. oktobra doživjeti “kolaps”, postavljajući pitanja o brzini biometrijske identifikacije, mogućem zagušenju sistema, problemima s internetom i vremenu potrebnom za skeniranje listića.
Ne treba isključiti ni rezultate predizbornih anketa, kao jedan od motiva za protivljenje uvođenju novih tehnologija. To se posebno odnosi na SNSD, koji je, iako najveći pojedinačni favorit u entitetu RS, zabrinut zbog postiizbornog koalicionog kapaciteta. Drugim riječima, za sigurnu vlast nakon izbora SNSD-u je osim njihovog rezultata jako bitno da njegovi sateliti pređu izborni prag.
A prethodni izbori su pokazatelj da upravo ti sateliti dobiju glasova onoliko koliko im je potrebno da pređu izborni prag i koaliraju sa SNSD-om.
Dio tih pitanja svakako je relevantan jer se radi o prvom masovnom korištenju ovakvog sistema u BiH. CIK bi na približno 5.300 redovnih biračkih mjesta trebao istovremeno implementirati tehnologiju koju većina birača i članova biračkih odbora nikada ranije nije koristila.
I sam CIK je tokom postupka nabavke upozoravao da pomjeranje rokova predstavlja ozbiljan organizacioni izazov za primjenu novih tehnologija. Međutim, tvrdnje da problemi s internetom sami po sebi mogu zaustaviti glasanje treba staviti u odgovarajući kontekst.
Šta ako nestane interneta ili struje?
Skeneri tokom samog glasanja, od otvaranja do zatvaranja biračkog mjesta, nisu predviđeni da budu stalno povezani s internetom. Oni rade u offline režimu. Internet je potreban nakon zatvaranja biračkog mjesta, kada se elektronski rezultati šalju prema centralnom sistemu.
Predviđeni su i rezervni mehanizmi za probleme s napajanjem i kvarovima uređaja. Skeneri imaju baterijsko napajanje, a planirana je tehnička podrška i mogućnost zamjene neispravnih uređaja.
Posebno je važno da eventualni kvar tehnologije ne znači automatski prekid izbora.
Ukoliko dođe do nestanka električne energije, sistem određeno vrijeme može nastaviti funkcionisati zahvaljujući baterijskom napajanju. Međutim, ukoliko prekid traje dva sata u kontinuitetu i tehnološki sistem nije moguće koristiti, prelazi se na standardni način glasanja.
Drugim riječima, tehnologija je dodatni mehanizam zaštite izbornog procesa, ali njeno funkcionisanje nije postavljeno kao uslov bez kojeg građani ne mogu ostvariti biračko pravo.
Ako uređaji ne mogu biti korišteni, izborni proces se nastavlja po proceduri koja omogućava klasično glasanje papirnim listićima i njihovo ručno brojanje.
To je posebno važno u kontekstu političkih tvrdnji da bi tehnički problemi mogli automatski izazvati kolaps izbora.
Tehnologija neće riješiti sve probleme izbora
Nove tehnologije mogu značajno suziti prostor za određene vrste izbornih manipulacija, ali ne mogu riješiti sve probleme izbornog procesa.
Biometrija može pomoći da se utvrdi ko je zaista došao na biračko mjesto, a skener može sačuvati vjerodostojan zapis o tome kako je listić izgledao kada ga je birač predao.
Ni jedno ni drugo, međutim, ne može spriječiti političke pritiske na birače, kupovinu glasova ili druge zloupotrebe koje se događaju izvan biračkog mjesta. Na to upozoravaju i organizacije koje godinama prate izborni proces u BiH. Zbog toga će izbori 4. oktobra biti test na dva nivoa.
Prvi je tehnički: Može li CIK za relativno kratko vrijeme osposobiti hiljade uređaja, obučiti ljude i osigurati da sistem funkcioniše na hiljadama biračkih mjesta.
Drugi je politički i možda još važniji: Hoće li političke stranke prihvatiti tehnologiju čija je osnovna svrha da smanji ljudski utjecaj na identifikaciju birača, brojanje glasova i stanje glasačkog listića nakon što ga birač preda.
Upravo će odgovor na ta dva pitanja pokazati jesu li nove tehnologije za BiH zaista veliki korak prema izborima s većim integritetom ili će i same postati novi predmet političkog sukoba.
