Memorijalni centar predstavlja centralno mjesto očuvanja istine o genocidu počinjenom u julu 1995. godine, ali i globalni simbol borbe protiv poricanja zločina i zaborava. Pored svoje primarne uloge kao posljednjeg počivališta žrtava, centar djeluje kao institucija posvećena istraživanju, dokumentovanju i edukaciji.
Kroz godine su u Memorijalnom centru upriličene brojne izložbe koje su osmišljene tako da posjetiocima ponude slojevit uvid u tragediju. Uz kombinaciju historijskih dokumenata, forenzičkih dokaza, umjetničke fotografije i, najvažnije, duboko intimnih ličnih predmeta preživjelih i žrtava, ove izložbe su predstavile ljudske sudbine.
One ne govore samo o samom činu genocida, već i o hronologiji političkih i vojnih odluka, odgovornosti globalnih aktera, te trajnoj snazi i dostojanstvu porodica koje i danas tragaju za istinom.
Među izložbama koje su predstavljene u Memorijalnom centru, a koje čine okosnicu kulture sjećanja, su:
“Crna soba – Lične priče”
Postavljena još 2007. godine, ova stalna postavka predstavlja jedan od najemotivnijih dijelova centra. U njoj je izloženo 20 ličnih predmeta koji su pripadali žrtvama, a pronađeni su u masovnim grobnicama. Kroz ove predmete, izložba vraća identitet i ljudskost žrtvama koje su sistematski negirane, podsjećajući posjetioce da iza svakog broja stoji stvaran ljudski život.
“Neuspjeh međunarodne zajednice”
Ova izložba se bavi hronologijom i okolnostima koje su dovele do pada zaštićene zone Srebrenica u julu 1995. godine. Postavka je osmišljena u tri nivoa, a poseban segment čini takozvani funkcionalni nivo – on posjetiocima objašnjava tačnu namjenu pojedinačnih prostorija u zgradi bivše fabrike akumulatora tokom boravka holandskog bataljona UNPROFOR-a. Posljednji nivo izložbe je narativ kao jedna lična priča. Prikazana je sudbina jedne od žrtava genocida, dječaka Rijada Fejzića, Rikija.
“Memento”
Projekat “Memento” spaja usmenu historiju i fotografiju. Riječ je o izložbi predmeta koje su preživjeli i porodice žrtava donirali Memorijalnom centru na trajno čuvanje. Svaki predstavljeni predmet izložen je sa portretom i svjedočanstvom osobe koja ga je donirala, a prikazuje život i borbu za preživljavanje tokom genocida u Srebrenici 1995. godine.
Tarik Samarah “11/07/1995”
Fotografije istaknutog bosanskohercegovačkog fotografa Tarika Samaraha prvi put su u spomen sobi izložene 2003. godine. Njegovi crno-bijeli radovi postali su vizuelni sinonim za stradanje u Srebrenici, dokumentujući ne samo neposredne posljedice genocida i pronalazak masovnih grobnica, već i neizmjernu bol majki Srebrenice.
Virtuelna izložba “Čitanje za Srebrenicu”
Ovo je digitalni projekat koji je pripremio i realizovao sam Memorijalni centar. Njegov primarni cilj je odupiranje zaboravu i naglašavanje ličnog identiteta svake pojedinačne žrtve genocida kroz javno čitanje njihovih imena, čime se čuva dostojanstvo onih kojih više nema. Učešće je uzelo 150 osoba iz različitih profila i sfera društva. Učesnici su bili muzičari, novinari, glumci, umjetnici, aktivisti, vjerski lideri, svjedoci genocida, članovi porodica žrtava genocida. Svi učesnici dolaze iz različitih etničkih i vjerskih skupina, te je svako od njih imao svoju motivaciju za učešće u Projektu.
“Facing Srebrenica: Pogledi iz opkoljenog grada”
U Memorijalnom centru je 7. jula ove godine otvorena izložba “Facing Srebrenica: Pogledi iz opkoljenog grada”. Izložba donosi 17 fotografija od oko 12.000 prikupljenih u okviru trogodišnjeg istraživačkog projekta o svakodnevnom životu u opkoljenoj Srebrenici. Fotografije pripadnika Dutchbata ne prikazuju samo ratnu stvarnost, već i ljude, mjesta i trenutke života koji je postojao uprkos opsadi.
Kroz fotografije i svjedočenja, izložba čuva sjećanje na živote, iskustva i priče stanovnika opkoljenog grada.
Memorijalni centar redovno sarađuje sa domaćim i međunarodnim umjetnicima, istraživačima i autorima. Kroz privremene izložbe, centar pruža prostor za različite umjetničke i dokumentarne forme koje iznova otvaraju dijalog o genocidu, posljedicama rata i važnosti kulture sjećanja.
Nedavno je u Memorijalnom centru predstavljen novi digitalni arhiv fotografija žrtava, dostupan putem interaktivnog monitora koji omogućava pretragu svih do sada prikupljenih portretnih fotografija žrtava.
Zbog ograničenog prostora nije bilo moguće postaviti sve fotografije na Spomen zid, pa je ovaj digitalni format omogućio da svaka dostavljena fotografija bude trajno sačuvana i dostupna posjetiocima muzeja. Na taj način uspomene na žrtve genocida ostaju sačuvane i dostupne budućim generacijama.
