Nakon četiri godine na poziciji direktora Narodnog pozorišta Sarajevo, Mustafić preuzima ulogu direktora centra koji objedinjuje različite programe od teatra i filma do muzike i izložbi, radionica i festivala, stvarajući otvoreno mjesto susreta umjetnika, mladih ljudi i publike i novih ideja.
Programi su osmišljeni tako da povežu lokalnu zajednicu sa savremenim kulturnim tokovima, kroz produkciju, edukaciju i međunarodnu saradnju.
O ovom novom poglavlju svoje karijere Mustafić je govorio za Klix.ba, a na samom početku razgovora kaže kako ovdje nije riječ o promjeni profesije nego o promjeni pozicije djelovanja.
“Nakon vođenja velike nacionalne institucije, zanimalo me kako izgleda graditi kulturni prostor izvan ustaljenih institucionalnih modela koji su često spori i zatvoreni. Prihvatio sam ovu funkciju jer vjerujem da javne ustanove ovog tipa moraju ponovo postati mjesta stvaranja, a ne samo održavanja sistema. Međunarodni centar za mlade vidim kao priliku da se pokaže kako kulturna ustanova ovog tipa može biti aktivan društveni prostor, a ne samo reproduktivni i servisni dio kulturnog života”, navodi Mustafić.
U nastavku ističe: “Gerilski umjetnički i kulturni rad je bio i moj profesionalni početak, tu se i najbolje osjećam, pa je nekako prirodno vratiti se u duhovni prostor umjetničke alternative kojeg želimo reafirmisati estetski i programski. Trebaju nam kulturne institucije u kojima se može umjetnički rizikovati bez pritiska uspjeha i komercijalne održivosti”.
“Važno mi je da ICIKUM bude mjesto živog stvaranja”
Na predstavljanju Internacionalnog centra igre, kulture, umjetnosti i mladih najavljeno je da će njegova misija biti razvoj savremenih umjetničkih praksi, podrška umjetnicima i dostupnost kulture lokalnoj i široj publici.
Mustafić nam je podijelio i svoju zamisao kako ovaj centar treba izgledati.
“Centar treba biti otvoreni javni prostor – ne samo institucija, nego platforma susreta mladih ljudi, umjetnika, edukatora i građana. Novo Sarajevo je urbana sredina sa snažnim potencijalom mladih, a Centar je pravo infrastrukturalno mjesto za njihov kreativni razvoj. Upravo zato je ovakva ustanova važna: ona mora biti motor kulturnog života općine i grada, ali i regionalni centar savremene umjetnosti, edukacije i međunarodne saradnje”, naveo je.
Osvrćući se na svoju prethodnu poziciju u Narodnom pozorištu, ističe da će njegovo ranije iskustvo utjecati i na programski pravac ICIKUM-a.
“Moje iskustvo prije svega donosi razumijevanje produkcije, timskog rada i dugoročnog kulturnog planiranja. Program Centra želimo razvijati interdisciplinarno – kroz teatar, film, vizuelne umjetnosti, savremeni ples, digitalnu kulturu i edukativne programe. Važno mi je da Centar ne bude administrativna institucija, nego živo mjesto stvaranja”, kazao je Mustafić.
Napominje da je fokus na transformaciji Centra u savremenu kulturno-umjetničku platformu.
“Već smo predstavili novo ime – Internacionalni centar igre, kulture, umjetnosti i mladih Novo Sarajevo (ICIKUM) – čime jasno definišemo pravac razvoja. Plan uključuje pokretanje Novog Teatra, Umjetničke galerije, zatim međunarodnih rezidencijalnih programa, edukacija za mlade umjetnike i jačanje regionalne i internacionalne saradnje. Novi teatar se otvara premijernom izvedbom predstave ‘Galeb’ A. P. Čehova u režiji Selme Spahić i to 5. septembra. Nakon toga koreografkinja i glumica Amila Terzimehić radi plesnu predstavu. Umjetnička galerija Novo Sarajevo se otvara u oktobru kolektivnom izložbom mladih likovnih umjetnika. Siguran sam da ćemo realizacijom najavljenih programskih aktivnosti opravdati povjerenje nadležnih u općini Novo Sarajevo kao i publike koju sa nestrpljenjem očekujemo u našim salama”, pojašnjava.
Maliciozno se spekuliralo da sam Narodno pozorište ostavio u problemu
Poredeći svoje iskustvo u Narodnom pozorištu s ICIKUM-om kaže da nova pozicija predstavlja i prilično drugačiji izazov.
“Narodno pozorište je velika nacionalna institucija sa tradicijom i jasno definisanom strukturom. Ovdje je izazov drugačiji – gradimo prostor gotovo ispočetka. Razlika je u tome što sada radimo fleksibilnije, eksperimentalnije i bliže lokalnoj zajednici. Prethodno iskustvo mi pomaže jer poznajem sistem, ali i njegove slabosti, pa pokušavamo razviti model koji je otvoreniji i prilagođen savremenim potrebama”, navodi.
Ističe kako je Narodno pozorište napustio sa činjeničnim rezultatima “kojim se mogu podičiti daleko bogatije nacionalne kuće u razvijenim kulturnim sredinama”.
“I sve to gdje smo po prvi put podigli sistem online prodaje karata i unaprijed isplaniranog tromjesečnog repertoara koji je publiku doveo u pozorište u velikom broju. Zatim sam sa svojim umjetničkim i produkcionim timom pokrenuo idejno i estetski multimedijalni program ‘Kulture na ulice’ koji je po mnogim jedan od najboljih kulturnih događaja u posljednjoj epohi. Sve ovo nabrajam jer se nakon mog isteka mandata i odlaska sa pozicije direktora, evidentne upravljačke krize koja je potom uslijedila, u dijelu javnosti maliciozno spekuliralo kako sam ostavio pozorište u nekom ‘problemu’. Naprotiv, ja sam sa svojim umjetničkim i tehničkim timom saradnika vrlo uspješno rješavao sve te probleme koje smo naslijedili. Oni su isključivo posljedica višedecenijske zapuštenosti institucije u tehnološkom i kadrovskom smislu, kao i uništene infrastrukture gdje je čak i aktuelni problem zatvorene stolarske radionice star više od deset godina. Dakle, daleko prije mog mandatnog perioda”, napominje Mustafić.
Uz to je dodao: “Postoje dostupne pisane odluke i zaključci zakonodavnih i izvršnih kantonalnih vlasti da se taj objekat ruši i pravi novi tehnički pogon Narodnog pozorišta kao kapitalni projekat. Uostalom, o uvjetima rada i održavanju javnih ustanova kulture brine osnivač institucija. To je zakonska obaveza”.
Jednako je važno stvarati umjetnost koliko i stvarati uslove da umjetnost nastaje
Govoreći o planovima za naredni period u ICIKUM-u kaže kako građani mogu očekivati intenziviranje kulturnih programa, otvorene događaje i uključivanje velikog broja mladih autora u produkciju sadržaja.
“Obilježavanju Dana Općine Novo Sarajevo priključujemo se programom Kvart Stih, performansom u režiji mladog kolege Amara Komića. Od septembra imamo repertoarni program kroz predstave, koncerte, izložbe i participativne programe koji vraćaju kulturu u javni prostor”, navodi.
Na pitanje može li umjetnost i dalje biti snažan alat društvene promjene među mladima Mustafić odgovara: “Umjetnost je i dalje jedan od najvažnijih prostora slobode mišljenja. Ona razvija kritičko razmišljanje, empatiju i osjećaj zajedništva. U vremenu polarizacija i društvene apatije, umjetnost mladima daje mogućnost da artikulišu vlastiti glas i da postanu aktivni sudionici društva, a ne samo pasivni posmatrači”.
Nadovezujući se na navedeno kaže: “Sarajevo ima talentirane mlade umjetnike, ali nema dovoljno kontinuiteta produkcije niti stabilnih prilika za njihov razvoj. Mladi često odlaze jer sistem ne prepoznaje njihov potencijal. Zato je važno stvarati nove produkcijske modele, otvorene platforme i prostore koji neće čekati savršene uslove, nego će ih stvarati”.
Kad je riječ o radu mimo ICIKUM-a, Mustafić ističe da umjetnički rad ostaje njegov osnovni identitet.
“Paralelno razvijam nove teatarske projekte u regionu i završavam rad na filmu i seriji ‘Trake’ po scenariju Zlatka Topčića. Smatram da je s mojim iskustvom u režiji jednako važno stvarati umjetnost koliko i stvarati uslove da umjetnost nastaje”, zaključuje Mustafić.
