U zahtjevu, koji su u ime Memorijalnog centra podnijeli advokati Abdulaha Kešan i Anel Ibeljić, navodi se da su Centru poznate informacije prema kojima se provode određene provjere, odnosno pretkivične radnje, u vezi s ugovorima o djelu koje je Memorijalni centar zaključivao s fizičkim licima tokom 2022. godine.
Memorijalni centar od Tužilaštva traži da pojasni da li je na osnovu anonimne informacije formiran tužilački predmet, pod kojim brojem se vodi i koji je tužilac zadužen za njegovo postupanje.
Također traže informacije o tome da li je predmet trenutno u fazi provjere navoda, koje se konkretne okolnosti provjeravaju te da li su od Poreske uprave Republike Srpske ili drugih nadležnih institucija zatražene provjere obračuna i uplata poreza i drugih javnih prihoda.
Posebno pitanje odnosi se na činjenicu da je, prema navodima iz zahtjeva, u okviru provjera saslušano ili se planira saslušati 26 bivših i sadašnjih saradnika odnosno zaposlenika Memorijalnog centra.
“Zašto se radi provjere anonimne informacije saslušava 26 osoba koji su bivši i sadašnji saradnici ili uposlenici Memorijalnog centra kad se ta anonimna informacija može provjeriti jednim dopisom kod nadležne poreske uprave”, navodi se u zahtjevu.
Centar također traži objašnjenje o načinu na koji se osobama dostavljaju pozivi za saslušanje. U zahtjevu se tvrdi da su pojedini pozivi, prema informacijama kojima raspolaže Centar, dostavljani neposredno pred samo saslušanje – navečer na kućnu adresu ili ujutro na radno mjesto, uz nalog da se istog dana jave u policijsku stanicu.
U nizu pitanja tužilaštvu, Memorijalni centar traži i odgovor na to da li se takva praksa provodi po nalogu Tužilaštva ili predstavlja praksu Policijske uprave Zvornik, odnosno Policijske stanice Srebrenica.
Centar dalje pita da li se prema osobama koje imaju svojstvo svjedoka postupa na takav način, kao i koliko su puta iste osobe ranije saslušavane u postupcima pokrenutim na osnovu anonimnih prijava.
U zahtjevu se iznose i ozbiljne tvrdnje o mogućoj zloupotrebi ovlaštenja i resursa, kao i pitanje da li postupanje Tužilaštva može dovesti do političkih konfrontacija i diskreditacije Memorijalnog centra i njegovih bivših i sadašnjih zaposlenika.
Memorijalni centar ističe da smatra racionalnim da se eventualne nepravilnosti u vezi s obračunom i uplatom poreza provjere kod nadležnih poreskih institucija, koje za to imaju stručne kapacitete i zakonska ovlaštenja.
Centar navodi i da je riječ o budžetskoj organizaciji koja posluje putem trezora, te u zahtjevu tvrdi da nije sistemski moguće izvršiti isplatu trećim licima po osnovu ugovora o djelu bez automatskog obračuna i uplate poreza i drugih javnih prihoda.
Memorijalni centar u zahtjevu najavljuje da će u narednim danima organizovati press konferenciju na kojoj će, uz zaštitu ličnih podataka, javnosti predstaviti ugovore o djelu zaključene tokom 2022. godine, izvode bankovnih računa i potvrde o uplati poreza i drugih javnih prihoda.
Istovremeno najavljuju da će se obratiti Poreskoj upravi Republike Srpske sa zahtjevom za izdavanje uvjerenja o nepostojanju poreskog duga.
Kako navode, cilj je da se na zakonit način rasvijetle navodi iz anonimne prijave i javnosti pokažu dokumenti koji se odnose na poslovanje Centra.
Memorijalni centar poziva i medije i zainteresovane osobe da putem nadležnih institucija, u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama, provjere navode o nepostojanju poreskog duga.
Na kraju zahtjeva Centar naglašava da, kako navode, ne želi utjecati na samostalnost i nezavisnost Tužilaštva niti na način provođenja eventualnih radnji, već traži informacije o tome da li se protiv ustanove ili odgovornih osoba vodi konkretan predmet, pred kojim tužiocem, pod kojim brojem i na osnovu kojih činjenica.
Zahtjev je upućen Okružnom javnom tužilaštvu u Bijeljini, a dostavljen je i Sekretarijatu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, Uredu disciplinskog tužioca VSTV-a BiH, Vijeću ministara BiH te Instituciji ombudsmena za ljudska prava BiH.
