Cilj ove rijetke bilateralne intervencije na japanskom valutnom tržištu bio je rast vrijednosti jena s najnižeg nivoa u posljednjih 40 godina u odnosu na dolar.
“Imali su oslabljeni jen i željeli su malu pomoć. Mi smo uvijek tu za Japan”, rekao je Trump novinarima u predsjedničkom avionu Air Force One.
Trump je potvrdio zajedničku mjeru SAD-a i Japana provedenu u petak, 31. jula, sa ciljem zaustavljanja kontinuiranog pada jena. Slabljenje japanske valute dodatno je pogoršano ove godine usljed rasta cijena energenata, izazvanog ratom u Iranu, piše CNN.
SAD-u je u interesu ojačati jen jer prejak dolar čini američki izvoz skupljim za strane kupce. S druge strane, iako slab jen ide naruku japanskim izvoznicima i stranim turistima, istovremeno poskupljuje uvoz nafte i plina, što podstiče inflaciju u Japanu.
Japanska ministrica finansija Satsuki Katayama jučer je objavila da se mjerom od petka suzbila prekomjerna volatilnost (promjena vrijednosti) i poremećaji na tržištu japanskog jena, prisutni posljednjih mjeseci.
List Financial Times prvi je u petak objavio da je Banka federalnih rezervi New Yorka prodala eure za jene uime Ministarstva finansija SAD-a, pozivajući se na neimenovane izvore upoznate sa situacijom.
Trump je u nedjelju, 2. augusta, rekao da će podrška jenu biti dobra za svjetsku ekonomiju, dodavši da će SAD imati finansijsku korist od ove mjere, ali bez objašnjenja kako.
Američki ministar finansija Scott Bessent u nedjelju se oglasio mreži X, objavivši da Ministarstvo finansija neće oklijevati da učestvuje u daljim zajedničkim intervencijama.
“Snažno podržavamo odlučne tržišne i monetarne korake Japana u cilju ispravljanja znatne potcijenjenosti jena”, naveo je Bessent.
Fotografija agencije Reuters sa sastanka Trumpovog kabineta u američkom predsjedničkom odmaralištu Camp David u petak otkrila je da je Bessent na svojoj bilježnici imao zapisanu radnu obavezu o predstojećoj kupovini. Na fotografiji napravljenoj preko njegovog ramena vidio se podvučen naslov “Za uraditi (To Do)”, a ispod njega tekst: “Kupiti japanski jen (JPY) 5-10 milijardi dolara (8,5-17 milijardi KM)”.
Kako je jen došao do ove tačke
Uprkos tome što je jedna od vodećih svjetskih ekonomija, Japan već dugo ima slabu valutu. Zbog recesije i hronične deflacije tokom 1990-ih, Japan je sve do 2010-ih imao kamatne stope na nuli ili u negativnom opsegu, nadajući se da će tako oživjeti ekonomiju.
Iako je Japan 2024. godine povećao kamatne stope, jen je nastavio padati jer su te stope i dalje znatno niže u odnosu na ostatak svijeta, posebno nakon što su centralne banke zapadnih država agresivno dizale stope u borbi protiv inflacije.
“Kontinuirano niske kamatne stope u Japanu u poređenju s inostranstvom, posebno SAD-om, podstakle su međunarodne investitore na tzv. shorting jena – da se zadužuju u jenima i taj novac ulažu u valute s većim prinosima”, obrazložio je u prošlomjesečnom izvještaju Hung Tran, viši saradnik u američkoj think tank organizaciji Atlantic Council i bivši zamjenik direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Tran je dodao da su dodatni pritisak na jen napravile i obimne vanjske investicije japanskih kompanija, kao i da se dobit tih firmi, ostvarena u inostranstvu, zadržava u inostranstvu.
Za zemlju koja je ovisna o uvozu hrane i energije, rat u Iranu ove godine donio je dodatne teške udarce usljed borbe s rastućim troškovima života.
“Rast cijena nafte i plina pogoršava trgovinski bilans i stvara inflatorne pritiske”, istakla je Sayuri Shirai, profesorica ekonomije na Univerzitetu Keio u Tokiju i bivša članica odbora Banke Japana.
Ona je u analizi za East Asia Forum napomenula da takva inflacija guši kupovnu moć i ograničava ekonomski zamah, što daje vrlo malu podršku oporavku jena.
Može li intervencija preokrenuti trend?
Banka Japana, centralna banka ove zemlje, već je intervenisala na tržištu krajem aprila kako bi ojačala domaću valutu. Iako je taj potez kratkoročno podigao jen, pokazalo se da je uspjeh bio privremen.
Analitičari su skeptični u pogledu toga da li se posljednjom intervencijom može fundamentalno promijeniti dugoročni trend slabljenja.
Shusuke Yamada, šef strategije za devizno tržište i kamatne stope u Bank of America Securities, naveo je u izvještaju u petak da je uobičajeni stav kako se deviznim intervencijama može samo kupiti vrijeme.
Za sada, jen je prvog dana intervencije porastao u sličnom obimu kao i tokom prethodne epizode. Međutim, očekuje se da bi utjecaj ove mjere mogao biti veći s obzirom na historijski, zajednički karakter mjere, istaknuto je u analizi britanske banke Barclays, piše CNN.
