Govoreći na panelu posvećenom sigurnosti i budućnosti Zapadnog Balkana, ministar Konaković poručio je da Bosna i Hercegovina prolazi kroz najozbiljniju krizu od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, istakavši da se danas ne radi o etničkoj, već prvenstveno o geopolitičkoj krizi izazvanoj snažnim ruskim uticajem na političke procese u Bosni i Hercegovini.
Naglasio je da evropski put Bosne i Hercegovine i sredstva iz Plana rasta Evropske unije blokiraju secesionističke politike predvođene predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom, uz ocjenu da je riječ o političkom djelovanju koje je direktno usmjereno protiv evropske budućnosti Bosne i Hercegovine.
Konaković je upozorio da Dodik djeluje kao ključni nosilac ruskog uticaja u Bosni i Hercegovini, podsjetivši da je u posljednjih godinu i po dana osam puta imao zvanične sastanke s predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom, uključujući i susret nakon vojne parade u Moskvi u maju ove godine.
Istakao je da Dodik javno Rusiju naziva najvažnijim saveznikom Republike Srpske te da upravo zbog tog geopolitičkog uticaja kontinuirano blokira evropske reforme, institucije Bosne i Hercegovine i realizaciju Plana rasta.
Ministar Konaković je upozorio da međunarodna zajednica mora jasno prepoznati da se ne radi o uobičajenim političkim nesuglasicama, već o organizovanom pokušaju destabilizacije Bosne i Hercegovine i regiona kroz secesionističku politiku koja ima snažnu podršku Moskve.
Govoreći o sigurnosnim izazovima, poručio je da bi svaki pokušaj jednostrane secesije predstavljao ozbiljnu prijetnju miru i stabilnosti cijelog regiona, naglašavajući da Bosna i Hercegovina ima pravo i obavezu da zaštiti svoj ustavni poredak i teritorijalni integritet. Poseban dio obraćanja ministar je posvetio procesu pomirenja u regionu, istakavši da ono nije moguće bez prihvatanja činjenica utvrđenih presudama međunarodnih sudova.
Naglasio je da se u dijelu regiona, i dalje negiraju presuđeni genocid u Srebrenici, veličaju ratni zločinci i pruža zaštita osuđenim počiniocima najtežih zločina.
Konaković je posebno ukazao na činjenicu da Srbija i dalje odbija suočavanje s prošlošću, negira sudski utvrđene činjenice o genocidu u Srebrenici te pruža utočište i zaštitu pojedinim pravosnažno osuđenim ratnim zločincima.
Kao primjer naveo je Novaka Đukića, osuđenog za zločin na tuzlanskoj Kapiji, koji se godinama nalazi u Srbiji izbjegavajući izdržavanje pravosnažno izrečene kazne.
Istakao je da istinsko pomirenje nije moguće graditi na negiranju genocida, revizionizmu i glorifikaciji ratnih zločinaca, već isključivo na poštivanju međunarodnog prava, sudskih presuda i dostojanstva svih žrtava.
Govoreći o regionalnim odnosima, ministar Konaković naglasio je da istovremeno postoje pozitivni primjeri saradnje između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Kao posebno značajne izdvojio je tri zajednička iskoraka – izmjene Zakona o strancima kojima se otvara mogućnost izdavanja posebnih viza profesionalnim vozačima, novi Ugovor o graničnim prijelazima te Međudržavni sporazum o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.
Istovremeno je upozorio da iz Republike Hrvatske i dalje dolaze poruke pojedinih političkih grupacija i pojedinaca koje zadiru u ustavni poredak Bosne i Hercegovine, kroz ideje o crtanju mapa, prekrajanju unutrašnjeg uređenja zemlje i zahtjeve za uspostavu trećeg entiteta.
Izrazio je nadu da će u Zagrebu, kao i u Beogradu, prevladati odgovorne politike koje će biti usmjerene na međusobno uvažavanje, stabilnost i evropsku budućnost regiona. Naglasio je da Bosna i Hercegovina, upravo zbog ovakvih nasrtaja na svoj ustavni poredak, spava s jednim okom otvorenim, ostajući odlučna da zaštiti svoj suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak.
Ministar je ocijenio da Bosna i Hercegovina danas ima historijsku priliku da ubrza evropske integracije zahvaljujući Planu rasta Evropske unije i procesu postepene integracije, ali da će ta prilika biti izgubljena ukoliko međunarodni partneri ne prepoznaju i ne zaustave destruktivne politike koje blokiraju evropske reforme.
Na kraju obraćanja pozvao je Evropsku uniju, Sjedinjene Američke Države i sve međunarodne partnere da ostanu snažno angažovani u Bosni i Hercegovini i regionu, upozorivši da stabilnost Zapadnog Balkana zavisi od odlučnog suprotstavljanja secesionizmu, malignom ruskom uticaju, negiranju genocida i veličanju ratnih zločinaca, kao i od pružanja pune podrške evropskim i demokratskim snagama koje rade na očuvanju mira, stabilnosti i evropske budućnosti Bosne i Hercegovine.
Na panelu su, uz ministra Konakovića, učestvovali potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović, ministar za Evropu i vanjske poslove Republike Albanije Ferit Hoxha, ministar vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, članica Evropskog parlamenta Željana Zovko, generalni sekretar Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) Amer Kapetanović te specijalna izaslanica za jugoistočnu Evropu i proširenje EU Ministarstva za evropske i međunarodne poslove Austrije Urlike Hartmann.
