Dragan Čović (HDZ) je kao predsjedavajući Doma naroda BiH otvorio 33. hitnu sjednicu, a zatim kad je pokušao preći na prvu tačku dnevnog reda, javio se delegat Džemal Smajić (SBiH) koji ga je upozorio na kršenje Poslovnika jer nije omogućio delegatima da raspravljaju o dnevnom redu. Istaknuo je da je praksa i pravilo da se prvo razmatra dnevni red, a tek onda prva tačka dnevnog reda.
Zatim je reagovao i Dženan Đonlagić (DF) koji je istaknuo da već neko vrijeme Čović uporno odbija omogućiti većini delegata da podnesu zahtjeve za uvrštavanje neke tačke na dnevni red. Tom prilikom ga je podsjetio na član 61. Poslovnika Doma naroda.
“Na početku sjednice Doma delegat kao i svaki ovlašteni predlagač ima pravo tražiti izostavljanje svake neobavezne tačke i predlaganje nove, s odgovarajućim materijalom u pisanoj formi. Izostavljanje obaveznih tačaka iz člana 60. stav (2) ovog poslovnika nije dozvoljeno”, stoji u stavu (1) Člana 61. – Dopune i izmjene dnevnog reda.
Miletić je istaknuo da je to “samo jedna tačka Poslovnika koja je prekršena, a ima ih još najmanje tri koje krše HDZ i SNSD.” Zbog toga su najavili apelaciju Ustavnom sudu BiH kako bi bila poništena prethodna sjednica Doma naroda koju je Čović doveo do kraja uprkos primjedbama delegata.
Razlika između hitne i redovne sjednice
Delegat Šefik Džaferović (SDA) također je ukazao na kršenje Poslovnika, navodeći da se članovi 58., 61. i 62. Poslovnika o radu Doma naroda odnose i na hitne i na redovne sjednice te da definišu pravo svakog delegata da predloži tačku dnevnog reda bez obzira na to o kakvom tipu sjednice je riječ.
Ove argumente Džaferović je iznosio zbog toga što već dvije godine, otkako SNSD i HDZ nemaju većinu u Domu naroda, Čović i Špirić ubjeđuju delegate da ne važe ista pravila za hitnu i redovnu sjednicu te da na hitnim sjednicama delegati nemaju pravo raspravljati o dnevnom redu.
“Vi kao predsjedavajući imate obavezu da pitate delegate da li ima zahtjeva za skidanje tačaka s dnevnog reda i da li ima prijedloga za dodavanje tačaka na dnevni red. Ako ima prijedloga, dužni ste omogućiti domu da glasa o stavljanju određene tačke na dnevni red”, ponovio je Džaferović argument koji se u Domu naroda mogao čuti mnogo puta.
Kako bi im odgovorila, javila se delegatkinja Marina Pendeš (HDZ), koja je podsjetila na jednu hitnu sjednicu kada je ona tražila uvrštavanje tačke na dnevni red, a da joj to nisu dozvolili upravo delegati koji se danas bune.
“Sjetite se kada sam ja predložila dopunu, vi ste rekli da je ovo žurna sjednica i da nema dopuna dnevnog reda”, kazala je Pendeš.
Međutim, riječ je momentu kojem je prethodila slična drama kao i danas u kojoj je osam delegata tražilo dopunu dnevnog reda, a Čović im je nije htio omogućiti.
Nakon što je Čović ignorisao čak osam delegata, što čini većinu Doma, dao je riječ Pendeš, koja je također zatražila dopunu dnevnog reda. Delegati su se tada opravdano pobunili jer im nije bilo jasno zašto bi Pendeš mogla dopuniti dnevni red, a oni ne.
O ovom problemu razlike između hitne i redovne sjednice govorio je i Nenad Vuković (PDP) koji pita predsjedavajućeg Čovića i delegatkinju Pendeš: “Gdje piše da se na hitnim sjednicama ne raspravlja o dnevnom redu? Gdje piše da se različito vodi hitna i redovna sjednica? Te rečenice ne postoje u Poslovniku. Vi ste to izmislili.”
On je također podsjetio na zanimljivu činjenicu, a to je da rasprava o dnevnom redu nije predstavljala problem dok su SNSD i HDZ imali jasnu većinu, nego je postalo problem tek nakon što su izgubili većinu.
“Kada je postojala jasna većina nikome nije smetalo da se na hitnoj sjednici dnevni red da na raspravu. Danas vi odmah kažete prešli smo na prvu tačku, kao da mi ne možemo naći i vidjeti kako smo ranije radili”, kazao je Vuković.
