Najmanje tri puta tokom protekle sedmice iranske snage ispalile su projektile na američke ratne brodove, uključujući nosač aviona, direktno ciljajući američku mornaricu na način na koji to nisu činile od početka rata. Iran je u srijedu ispalio i veliku salvu projektila na američke snage stacionirane u Jordanu.
Pokušaji napada na ratne brodove doveli su do mnogo opasnijih situacija nego raniji pokušaji, pri čemu je Iran koristio bojeve glave sposobne za manevriranje, naveli su ljudi upoznati s napadima.
Ratni brodovi su izbjegli napade, saopćila je američka Centralna komanda, zadužena za Bliski istok. Ipak, napadi sve više zabrinjavaju američke zvaničnike jer postoji mogućnost da je Iran unaprijedio sposobnost pogađanja brodova, možda uz pomoć Rusije ili Kine, naveli su izvori.
Napadi guraju rat u opasniju fazu. Pogodak američkog ratnog broda gotovo bi sigurno izazvao žestok odgovor SAD-a i mogao bi dovesti do ponovnog izbijanja sveobuhvatnog rata.
Ovaj potez predstavlja značajnu eskalaciju u odnosu na odmjerene napade koje Iran već sedmicama izvodi na komercijalne brodove u moreuzu i manje osjetljive američke ciljeve u Kuvajtu, Bahreinu i Jordanu.
Iran je nastavio gađati američke ratne brodove čak i nakon što su SAD, kao odgovor, napale iranske tankere.
Iran je postao agresivniji kako se pritisak na njegovu ekonomiju povećava. Devetnaest američkih ratnih brodova provodi blokadu koja je zaustavila njegov izvoz nafte. Nove američke sankcije poremetile su finansije Teherana, zbog čega je njegova valuta naglo izgubila vrijednost, dok je Iran bio primoran smanjivati subvencije za gorivo.
“Iran eskalira jer ne vidi druge mogućnosti. Pod ogromnim su pritiskom zbog blokade i novih sankcija”, rekao je Marc Sievers, bivši američki ambasador u Omanu, koji se nalazi preko puta Hormuškog moreuza.
Za Teheran cilj nije toliko parirati američkoj vojnoj moći koliko učiniti postojeće stanje neodrživim, navode analitičari.
Washington može uništavati lansere i čistiti mine, ali prijetnje Teherana ratnim brodovima i pomorskom saobraćaju imaju za cilj prisiliti SAD da troši sve manje zalihe presretača projektila kako bi zaštitio svoje snage, kao i da iznova procjenjuje cijenu eventualne odmazde.
Iran je izveo napade na ratne brodove koristeći balističke projektile srednjeg dometa, koji prelaze stotine kilometara izuzetno velikom brzinom, a ispaljeni su s različitih lokacija unutar Irana, naveli su ljudi upoznati s napadima.
Projektili su opremljeni naprednim tehnologijama i sposobni su manevrirati tokom leta prema pokretnim ciljevima, što ih čini većom prijetnjom od drugog iranskog naoružanja, naveli su izvori.
Iran bi mogao vidjeti korist čak i u rizicima koji bi pratili uspješan napad na američki ratni brod, rekla je Alice Gower, partnerica u londonskoj konsultantskoj firmi Azure Strategy koja se bavi političkim rizicima. Oštećenje američkog broda moglo bi uzdrmati tržišta i zemlje Zaljeva, dok bi predsjednika Donalda Trumpa natjeralo da bira između skupe odmazde i rizika da djeluje slabo uoči izbora za Kongres na sredini predsjedničkog mandata.
“U oba slučaja Iran vidi određenu korist”, rekla je.
Bivši zvaničnici i analitičari navode da napadi vjerovatno neće utjecati na snagu američke blokade, koja bi se mogla pomjeriti dalje od Irana bez ugrožavanja njene efikasnosti.
“Svakako je odbrana brodova primarno pitanje. Možemo pomjeriti naše brodove dalje ako smatramo da su u određenoj opasnosti i pritom i dalje održavati blokadu”, rekao je penzionisani viceadmiral John Miller, koji je komandovao američkim pomorskim snagama na Bliskom istoku.
Nova runda sukoba počela je krajem augusta, kada su američke snage napale iranske ciljeve nakon što je Teheran pokušao postaviti mine u Hormuškom moreuzu. Iran je uzvratio napadima na američke snage i naftne tankere.
Obnovljeni napadi prekinuli su mjesec relativnog zatišja u sukobu, izazvali nagli rast cijena nafte i povećali rizik od uvlačenja regionalnih država dublje u sukob.
U srijedu je UK Maritime Trade Operations (UKMTO), koji je povezan s britanskom Kraljevskom mornaricom, saopćio da je dobio izvještaje o napadima na nekoliko trgovačkih brodova u Perzijskom zaljevu i Omanskom zaljevu, koji se nalaze s obje strane moreuza.
Teheran je poručio da će djelovati protiv prijetnji te najavio planove za uspostavljanje nove “zone isključenja” oko prilaza Hormuškom moreuzu, gdje bi Iran nastojao ograničiti pomorski saobraćaj.
“Ova bitka će se nastaviti”, saopćila je u srijedu Iranska revolucionarna garda.
Postoje i jasni znakovi da raste ekonomski pritisak koji podstiče Iran na eskalaciju.
Američka pomorska blokada ugušila je iranski izvoz nafte iz Perzijskog zaljeva, a zalihe Teherana na moru namijenjene Kini brzo se smanjuju. Prema podacima brodskog praćenja kompanije Kpler, nijedna pošiljka iranske sirove nafte nije prošla kroz blokadu otkako ju je američka mornarica ponovo uspostavila sredinom jula.
Pritisak Teheranu oduzima glavni izvor deviza i dodatno pogoršava ekonomsku krizu, dok vrijednost iranskog rijala pada, a inflacija na godišnjem nivou premašuje 80 posto. Međunarodni monetarni fond prognozira kontrakciju iranske ekonomije od 5,4 posto ove godine, što bi bio najgori rezultat od 1980-ih godina.
Istovremeno, druge zemlje proizvođači nafte u Zaljevu nastavile su izvoziti značajne količine uprkos sukobu. SAD usmjerava konvoje kroz Hormuški moreuz, dok Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati preusmjeravaju veće količine sirove nafte kroz naftovode koji zaobilaze ovaj plovni put.
Zbog toga je Hormuški moreuz za iranske tvrdolinijaše još važniji. Ako izgube već oslabljenu sposobnost ometanja saobraćaja kroz ovaj plovni put, izgubit će jedan od rijetkih preostalih načina da nametnu troškove SAD-u i njegovim regionalnim partnerima.
Održavanje sposobnosti prijetnje moreuzu, kao i američkim vojnim snagama potrebnim za njegovu zaštitu, i dalje je ključno za iransku vojnu strategiju, ali i za njegovu pregovaračku poziciju u eventualnim budućim pregovorima.
“Hormuz je neposredna briga i glavno bojište, ali je istovremeno i najveća poluga koju Teheran ima. Neće ga se lako odreći. To je dragulj u kruni”, rekla je Gower.
Takva dinamika također povećava rizik od uvlačenja zemalja Zaljeva dublje u sukob, dok one trpe sve veće ekonomske i sigurnosne troškove zbog sukoba koji pokušavaju izbjeći.
“Što više Washington napada iranski izvoz energije, to je veći poticaj Iranu da posljedice sukoba osjeti i izvan vlastitih granica”, rekla je Gower.
