Glavni razlog je zabrinutost njegovih savjetnika da bi intenziviranje rata moglo opasno iscrpiti već smanjene zalihe američkih protivraketnih sistema Patriot na Bliskom istoku.
Prema pisanju američkog lista, opasnost od pražnjenja zaliha presretača samo je jedan od mnogih faktora koji povratak velikim borbenim operacijama čine izuzetno rizičnim poduhvatom. Zvaničnici administracije ističu da Trump i njegovi najbliži saradnici strahuju od šireg rata na Bliskom istoku, otuđenja ključnih saveznika u Zaljevu, globalne ekonomske krize, te rastućih problema sa energentima i izbjeglicama.
Najnoviji preokret u Trumpovom pristupu sukobu s Iranom uslijedio je nakon sastanka u petak s najvišim savjetnicima i članovima kabineta.
Fokus privatnih razgovora bio je upravo na smanjenom inventaru Pentagona. Podsjetimo, tri američka vojnika u Jordanu su poginula prošlog petka kada je balistička raketa uspjela probiti američku protivzračnu odbranu tokom masovnog napada iranskih projektila i dronova.
General Dan Caine, načelnik Združenog štaba američke vojske, privatno je upozorio da je nastavak velikih borbenih operacija izvodiv, ali bi opasno iscrpio zalihe naoružanja dostupnih Centralnoj komandi, koja je odgovorna za operacije na Bliskom istoku.
“Sve opcije su na stolu”
Direktor komunikacija Bijele kuće, Steven Cheung, izjavio je da predsjednik preferira diplomatsko rješenje, ali zadržava sve opcije ukoliko Iran nastavi sa “terorističkim aktivnostima u Hormuškom moreuzu ili protiv saveznika”.
Trump se mjesecima bori s pitanjem kako ponovo otvoriti Hormuški moreuz, ključnu rutu za transport nafte, dok cijene goriva ponovo rastu uslijed obnove sukoba u protekle dvije sedmice. Diplomatija je zapala u ćorsokak, a posljednji američki napadi, prema mišljenju zvaničnika s kojima je razgovarao NYT, nisu uspjeli vojno odvratiti Iran. Naprotiv, jedan viši zvaničnik tvrdi da udari imaju suprotan efekat – ujedinjuju Iran i omogućavaju njihovim liderima da fokusiraju pažnju na vanjsku prijetnju.
Uoči sastanka u petak, Trump je otvoreno nagovještavao da je vojska spremna za teže napade.
“Gledajte, mi smo spremni i zapeti kao puška”, rekao je Trump novinarima u petak poslijepodne. U intervjuu za Axios u četvrtak išao je i korak dalje: “Razmatram masovni napad. Veći nego ikad prije. Blizu sam donošenja odluke.”
Pentagon je prethodnih dana ubrzano slao dodatne snage i oružje na Bliski istok, pripremajući se za višefaznu kampanju bombardovanja koja bi ciljala obalne radare, lansere protivbrodskih raketa i iranska nuklearna postrojenja. Međutim, planovi su stavljeni na čekanje nakon što su vojni savjetnici iznijeli sumornu procjenu o stanju zaliha municije potrebne za odbranu američkih trupa u Jordanu, Kuvajtu, Bahreinu i UAE-u.
The New York Times podsjeća da je Pentagon samo do kraja aprila iskoristio više od 1.200 Patriot presretača, koji koštaju preko 4 miliona dolara po komadu.
Umjesto vojne eskalacije, mnogi Trumpovi savjetnici, uključujući njegovog zeta Jareda Kushnera, smatraju da postoji bolja alternativa s manje rizika: nastavak pregovora i dugoročni ekonomski pritisak na Teheran.
Nedavno ponovno uvedena američka pomorska blokada brodova pokazala je mješovite rezultate. Ipak, američki ministar finansija Scott Bessent istakao je u utorak da je Kina posljednjih mjeseci smanjila kupovinu sirove nafte iz Irana za oko 40 posto, što predstavlja snažan udarac na iranske prihode.
Paralelno s tim, američko Ministarstvo finansija je u petak uvelo nove sankcije protiv devet kompanija i četiri osobe iz poslovne mreže iranskog finansijera Babaka Zanjanija.
