Zvanična statistika kaže da godišnja stopa bolovanja u ovom entitetu iznosi između 10 i 13 posto, što znači da radnik u prosjeku provede 25 radnih dana na bolovanju. Poređenja radi, evropska godišnja stopa bolovanja iznosi 3,5 posto, što znači da radnik u prosjeku bude na bolovanju 6,5 radnih dana.
Prema podacima Udruženja poslodavaca FBiH, bolovanja su najučestalija u radno intenzivnim djelatnostima, kao što su prerađivačka industrija, trgovina, građevinarstvo i uslužne djelatnosti, u kojima odsustvo jednog radnika može u velikoj mjeri utjecati na organizaciju rada.
Posebno su se osvrnuli na bolovanja zaposlenih u javnom sektoru i u periodu sezonskih poslova.
“Korištenja i zloupotrebe bolovanja u javnom sektoru su veliki problem za sam realni sektor, zbog (ne)raspoloživosti usluga javnog sektora prema realnom sektoru i zbog problema punjenja zdravstvenih fondova u FBiH”, izjavio je za Klix.ba predsjednik Udruženja poslodavaca Nihad Imširović.
Informacije Udruženja govore, nastavlja, o ekstremno visokoj stopi korištenja bolovanja, a brojni su primjeri zloupotreba bolovanja, posebno u periodu sezonskih poslova.
Koje izmjene su predložene
Poslodavci tvrde da im zloupotrebe, kao i bolovanja općenito, predstavljaju značajan finansijski teret, zbog čega insistiraju na promjeni propisa koji se odnose na ovo pitanje.
Prvobitno su zahtijevali izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH, oko čega nije postignuta saglasnost s entitetskom vlašću i Savezom samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSSBiH), kao preostala dva socijalna partnera.
Međutim, postignuta je saglasnost da se izmijeni Pravilnik o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad.
S obzirom na to da je riječ o podzakonskom aktu, ovaj dokument ne mora prolaziti parlamentarnu proceduru, već ga na prijedlog Federalnog ministarstva zdravstva zvanično usvaja Vlada FBiH.
Govoreći o zahtjevima poslodavaca, Imširović je ukazao da oni traže da se sa 42 na 15 dana skrati period u kojem poslodavci isplaćuju naknadu za vrijeme bolovanja. Smatraju pravednim da naknade za bolovanja duža od 15 dana plaćaju javni zdravstveni fondovi u FBiH.
“Podjelom troškova bolovanja između nadležnih institucija i poslodavaca, institucije bi pokazale puno veći interes za kontrolu i zloupotrebu bolovanja, a ovako je sav teret na poslodavcima”, ocijenio je Imširović.
Kao argument da je prijedlog poslodavaca opravdan, istakao je podatak da je broj bolovanja u periodu 2025–2026. povećan za više od 200 posto.
No, predsjednik SSSBiH Samir Kurtović rekao nam je da su Sindikat i Federalno ministarstvo zdravstva protiv toga da se finansijski troškovi bolovanja dijele između firmi i zdravstvenih fondova.
Prema njegovim riječima, socijalni partneri su se usaglasili da se promjenom propisa omogući kontrola ljekara koji odobravaju bolovanja. Pozivajući se na podatke kojima raspolaže, slučajevi zloupotreba bolovanja nisu toliko brojni kako to tvrde poslodavci.
Ipak, Imširović je naglasio da su socijalni partneri saglasni da je problem eskalirao.
“Iako ne postoji zvanična statistika koja bi precizno kvantificirala obim zloupotreba, podsjetit ću na nedavno održanu tematsku sjednicu Ekonomsko-socijalnog vijeća (ESV) FBiH, na kojoj su se svi akteri složili da je problem zaista eskalirao i da ga treba staviti pod kontrolu”, izjavio je i dodao da poslodavci ne dovode u pitanje pravo na bolovanje.
Koliki su ekonomski gubici
Upitan koliki su ekonomski gubici zbog bolovanja, odgovorio je da je to nešto što treba razmatrati u širem kontekstu.
“Nije riječ samo o direktnim ekonomskim gubicima. Znamo da Bosna i Hercegovina ima problem s radnom snagom, pitanjima investicija, efikasnosti rada kompanija i drugo”, rekao je.
Utoliko ovo pitanje, kako je zaključio Imširović, tretiraju u okviru ukupnih višegodišnjih napora na poboljšanju poslovnog ambijenta, skupa s pitanjima fiskalnih i parafiskalnih politika, radno-pravnog zakonodavstva, smanjenja sivog tržišta, zadržavanja mladih u zemlji, reindustrijalizacije i unapređenja modela školstva za potrebe tržišta rada.
