Tri decenije nakon završetka rata, veliki broj mladih u Bosni i Hercegovini i dalje strahuje od novog sukoba. Istovremeno žele brak, porodicu i djecu, ali zbog ekonomske nesigurnosti, neriješenog stambenog pitanja i nepovjerenja u institucije odgađaju najvažnije životne odluke. Pokazuje to novo istraživanje Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija (UNFPA), provedeno među 758 ispitanika u Bosni i Hercegovini u dobi od 18 do 39 godina, u okviru regionalnog istraživanja koje je obuhvatilo više od 13.500 ispitanika.
O rezultatima istraživanja u programu N1 govorili su Amir Osmić, profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, sociolog i demograf, te Željko Blagojević, voditelj Odjela za stanovništvo i razvoj UNFPA u Bosni i Hercegovini. Obojica su ocijenili da mladi u BiH i dalje njeguju tradicionalne vrijednosti i žele zasnovati porodicu, ali da društveni ambijent često ne omogućava ostvarenje tih planova.
Blagojević: Mladi prvo žele posao i riješeno stambeno pitanje
Željko Blagojević kaže da rezultati istraživanja nisu iznenadili stručnjake jer potvrđuju ono na šta se godinama upozorava.
“Istraživanje je samo potvrdilo ono što već znamo. Mladi ljudi smatraju da prvo moraju postati ekonomski nezavisni, imati stabilan i dugoročan posao, riješiti stambeno pitanje, a tek nakon toga dolaze partnerstvo, brak i roditeljstvo”, rekao je Blagojević.
Dodaje da istraživanje pokazuje kako mladi u Bosni i Hercegovini žele imati porodicu, ali da između želja i stvarnosti postoji veliki jaz.
“Njihov ideal je oko dvoje i po djece, dok je stvarni fertilitet znatno niži. Mladi žele gotovo dvostruko više djece nego što ih na kraju imaju”, kazao je.
Prema njegovim riječima, rješavanje demografskih problema ne može se svesti na jednokratne novčane pomoći.
“Ne možete rješavati problem niske stope fertiliteta kao primarni. Potrebno je mladima omogućiti dugoročno zaposlenje, ekonomsku stabilnost, riješeno stambeno pitanje i uslove za samostalan život”, istakao je.
Svaka peta mlada osoba očekuje da će napustiti BiH
Jedan od podataka koji posebno zabrinjava jeste da je jedna od pet mladih osoba u istraživanju navela da očekuje kako će u naredne tri godine napustiti Bosnu i Hercegovinu.
Blagojević upozorava da to predstavlja veliki demografski izazov.
“Gubimo radnu snagu danas, a sutra se ti mladi ljudi ostvaruju kao roditelji u drugim državama. To je dvostruki gubitak za Bosnu i Hercegovinu”, rekao je.
Govoreći o položaju žena, istakao je da je veliki broj ispitanica naveo kako teško pronalaze partnera koji bi ravnopravno dijelio porodične obaveze.
“Ako nemate partnera koji će s vama podijeliti kućne obaveze, jednostavno nemate vremena za život. Roditeljstvo se odgađa, a s godinama se smanjuje i reproduktivni potencijal”, kazao je Blagojević.
Podsjetio je i da je, prema podacima koje je iznio, samo jedno od petero djece uzrasta od nula do tri godine obuhvaćeno jaslicama, zbog čega veliki broj žena nakon porodiljskog odsustva ostaje van tržišta rada.
Osmić: Mladi žele porodicu, ali ne vjeruju da će je ostvariti u BiH
Profesor Amir Osmić smatra da rezultate istraživanja treba posmatrati u širem društvenom kontekstu.
“Porodica, brak i roditeljstvo i dalje su među najvažnijim vrijednostima mladih ljudi u Bosni i Hercegovini. Međutim, oni istovremeno smatraju da će te vrijednosti lakše ostvariti u zemljama Zapadne Evrope nego ovdje”, rekao je Osmić.
Prema njegovim riječima, mladi nemaju povjerenje da će se stanje u zemlji značajnije promijeniti.
“Nemaju viziju da će bosanskohercegovačko društvo za pet, deset ili petnaest godina postati stabilnije i sigurnije. Zbog toga veliki broj njih planira trajno napustiti Bosnu i Hercegovinu”, kazao je.
Ističe da mladi moraju biti aktivniji i tražiti veću odgovornost od političkih predstavnika.
“Trebaju tražiti odgovornost od onih koje biraju. Ne trebaju glasati za pojedince, nego birati programe u kojima vide svoju budućnost”, poručio je Osmić.
“Produžena mladost” postaje društveni problem
Osmić je govorio i o fenomenu “produžene mladosti”, koji, kako kaže, nema pozitivno značenje.
“To ne znači da smo duže mladi, nego da mladim ljudima u Bosni i Hercegovini treba znatno više vremena da steknu uslove za samostalan život. Dok je u Švedskoj ta granica oko 22 godine, kod nas je oko 33 godine”, rekao je.
Dodao je da pitanje demografije nije moguće rješavati parcijalnim mjerama.
“To je društveni, demografski i obrazovni problem kojem se mora pristupiti strateški. Potrebne su kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere koje će mladima dati sigurnost i perspektivu”, istakao je.
Strah od rata dodatno pojačava osjećaj nesigurnosti
Sagovornici su se osvrnuli i na podatak iz istraživanja da je veliki broj mladih izrazio bojazan od rata.
Blagojević smatra da takav osjećaj dodatno utiče na odgađanje važnih životnih odluka.
“Ako se ne osjećate sigurno i ne vidite pozitivnu budućnost, onda odgađate brak, roditeljstvo i druge važne odluke”, rekao je. Dodao je da osjećaj nesigurnosti ne proizlazi samo iz međunarodnih okolnosti, nego da na njega utiču i političke prilike u Bosni i Hercegovini.
Osmić smatra da je vrijeme da se fokus političkih kampanja prebaci na pitanja koja direktno utiču na život mladih.
“Nadam se da ćemo u predizbornoj kampanji konačno čuti gdje političke stranke vide mlade ljude za pet, deset ili dvadeset godina. Ako na to ne mogu odgovoriti, onda ćemo ih gledati po Minhenu, Beču i širom Zapadne Evrope”, zaključio je Osmić.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Pratite nas na društvenim mrežama
