Narodna skupština RS (NSRS) je 9. jula usvojila Zakon o platnim uslugama, što je bio jedan od ključnih uslova za SEPA-u. Ovaj zakon u RS-u donosi:
– Otvoreno bankarstvo: Omogućava se i nebankarskim organizacijama (poput kompanija iz sektora finansijskih usluga) da obavljaju platni promet bez prikupljanja depozita.
– Pravo na osnovni račun: Garantuje se svakom građaninu pristup osnovnim bankarskim uslugama.
– Lakšu promjenu računa: Jasno uređuje proceduru prelaska iz jedne finansijske institucije u drugu.
– Transparentne naknade: Obavezuje banke na detaljno informisanje klijenata o cijenama, čime se olakšava poređenje troškova.
Uz ovaj zakon, RS je ranije usvojila i zakone o unutrašnjem platnom prometu, elektronskom novcu te mikrokreditnim organizacijama.
Zastoj u FBiH
S druge strane, Predstavnički dom PFBiH još nije usaglasio amandmane na set finansijskih zakona neophodnih za pristupanje SEPA-i. Riječ je o sljedećim zakonskim rješenjima:
– Zakon o platnim uslugama
– Zakon o elektronskom novcu
– Zakon o računima za plaćanje
– Zakon o bankama
– Zakon o mikrokreditnim organizacijama
– Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga.
Predstavnički dom FBiH je ranije usvojio ovaj set zakona, ali ih je Dom naroda naknadno usvojio s HDZ-ovim amandmanima. Zbog razlika u usvojenim tekstovima, Predstavnički dom sada mora usaglasiti ove zakone, na šta se još uvijek čeka.
Kako je Klix.ba ranije pisao, HDZ je ove amandmane predložio tvrdeći da je to inicijativa Hrvatske pošte Mostar. U političkim krugovima se sumnja da je stvarni cilj amandmana omogućavanje novčanih transakcija preko pošte osobama pod stranim sankcijama.
To se prvenstveno odnosi na zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Marinka Čavaru (HDZ). Čavara je od 2022. godine na američkoj crnoj listi, zbog čega su mu blokirani bankovni računi te ne može primati platu preko banke.
Federalni zastupnik Admir Čavalić (NiP) upozorio je da je ulazak Bosne i Hercegovine u SEPA-u tokom ove godine ozbiljno ugrožen. Pozvao je rukovodstvo Parlamenta FBiH da hitno zakaže sjednicu Predstavničkog doma radi usaglašavanja amandmana.
“Ovo pitanje je bilo planirano još za maj. Više nema prostora za odgađanje. Vrijeme je da završimo posao”, poručio je Čavalić.
Trka s vremenom i dodatne prepreke
Proces integracije usporavaju još dvije stvari:
– Novi propisi Evropske unije: Bosna i Hercegovina bi trebala podnijeti aplikaciju prije nego što EU počne revidirati i pooštravati pravila za SEPA-u.
– Siva lista MONEYVAL-a: Bosna i Hercegovina je ponovo uvrštena na sivu listu MONEYVAL-a, tijela Vijeća Evrope za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma, što dodatno narušava finansijski ugled države.
Nakon što se usvoje svi zakoni, Centralna banka Bosne i Hercegovine će Evropskom platnom vijeću (EPC) predati aplikaciju za članstvo. Iako EPC ima pravo odbiti aplikaciju ako procijeni da uslovi nisu u potpunosti ispunjeni, takve odluke su rijetke.
Bosna i Hercegovina i Kosovo su jedine zemlje Zapadnog Balkana koje još uvijek nisu dio SEPA-e.
Šta se dobija pristupanjem SEPA-i
Ulaskom u SEPA-u drastično bi se pojeftinile transakcije između Bosne i Hercegovine i 41 evropske države. Procjena je da privreda i građani Bosne i Hercegovine godišnje gube 100 miliona eura (195 miliona KM) na visokim naknadama upravo zato što nismo dio ovog sistema.
Građani u zemljama van SEPA-e plaćaju i do šest puta veće bankarske naknade. Na primjer, slanje 100 eura (195 KM) iz inostranstva u Bosnu i Hercegovinu trenutno u prosjeku košta 10 KM (pet posto od ukupnog iznosa). Ulaskom u SEPA-u, ova naknada bi iznosila 0 KM.
