Obraćajući se medijima nakon sjednice Kabineta u Ankari, Erdogan je naglasio da je borba protiv “državnog terorizma” koji Izrael sprovodi u Gazi i na Zapadnoj obali i dalje na samom vrhu turske međunarodne agende.
Turski lider je posebno kritikovao činjenicu da palestinski predsjednik Mahmoud Abbas nije mogao lično prisustvovati zasjedanju u New Yorku.
“Predsjednik Abbas, nažalost, ni ove godine nije mogao lično da se obrati Generalnoj skupštini zbog viznih ograničenja. Dok su ratni zločinci, čije riječi zaudaraju na krv, pronašli mjesto za govornicom UN-a kako bi širili svoje laži, činjenica da predsjednik Abbas nije mogao biti tamo predstavlja sramotnu situaciju za čovječanstvo”, izjavio je Erdogan.
On je dodao da Turska glasno govori ne samo u svoje ime, već i u ime obespravljenih Palestinaca i nedužnih Libanaca.
“Nećemo odustati od ovog stava sve dok oni koji čine zločine protiv čovječnosti, oni koji su prolili krv 74.000 naše braće i sestara u Gazi i koji šire teror širom naše regije od Libana do Sirije, ne budu pozvani na pravnu odgovornost”, poručio je turski predsjednik.
Okvir u pet tačaka za novi globalni poredak
Predstavljajući aktivnosti Turske tokom 81. zasjedanja Generalne skupštine UN-a, održanog pod temom “Obnova povjerenja i ponovno pokretanje globalne solidarnosti”, Erdogan je naveo da je međunarodnoj zajednici ponudio okvir u pet tačaka za novi globalni poredak. Taj okvir, prema njegovim riječima, zasniva se na većoj pravednosti, jačoj zastupljenosti, povjerenju i blagostanju.
Pored palestinskog pitanja, Erdogan je iznio i stavove Turske o rješavanju rata između Rusije i Ukrajine te tenzijama u koje je uključen Iran. Naglasio je da je današnja Turska snažnija i samouvjerenija nego ikada ranije.
“Danas postoji Republika Turska koja obnavlja hiljadugodišnje bratske veze kod kuće i ponovo grli svoje komšije u fully diplomatiji. Mi smo država koja razmišlja veliko, pravi velike korake i hrabro ide ka svojim ciljevima”, rekao je.
Govoreći o sporednim aktivnostima u SAD-u, Erdogan je istakao ulogu centra “Turkevi” (Turska kuća), smještenog prekoputa sjedišta UN-a u New Yorku, koji je postao ključno diplomatsko čvorište.
Tokom boravka u New Yorku, turski predsjednik je održao bilateralne sastanke sa 17 šefova država i vlada. Osim toga, na poziv Donalda Trumpa prisustvovao je sastanku koji je okupio predstavnike SAD-a i Vijeća za saradnju u Zaljevu (GCC), gdje je iznio viđenje Turske o obnovi mira i stabilnosti u regiji.
Erdogan se sastao i s američkim poslovnim liderima s ciljem privlačenja investicija u Tursku, te je prisustvovao skupu turske, američke i muslimanske zajednice.
Po povratku u zemlju, prisustvovao je i zatvaranju 21. MÜSIAD EXPO međunarodnog sajma i 29. Međunarodnog poslovnog forumu, izrazivši nadu da će ovi događaji otvoriti vrata novim ekonomskim partnerstvima.
