Naziva se “Trezor Sudnjeg dana” ili “Trezor kraja svijeta”. Ali Fuad Gaši, koji je od juna ove godine zadužen za koordinaciju Globalnog trezora sjemena Svalbarda, radije govori o ovoj banci sjemena na nešto poetičniji i optimističniji način. On instituciju vidi kao riznicu znanja koja osigurava biodiverzitet usjeva naše planete, piše El Pais.
Gaši je tokom rata u Bosni i Hercegovini emigrirao u Švedsku kao izbjeglica, a kasnije se vratio u BiH, studirao poljoprivredne nauke i genetiku te predavao na Univerzitetu u Sarajevu. Tokom studija zainteresovao se za banke sjemena, institucije koje čuvaju različite sorte biljnih vrsta.
Godine 2008. pokrenuo je prvu biljnu banku gena u Bosni i Hercegovini. Nakon finansijskih problema tokom pandemije covid-19, tadašnji koordinator trezora na Svalbardu Åsmund Asdal ohrabrio ga je da pošalje duplikate sjemena iz Sarajeva u projekat BOLD i pozvao ga da drugi set deponuje u norveški trezor.
U to vrijeme, ovaj profesor nije mogao ni zamisliti da će, samo nekoliko godina kasnije, naslijediti Asdala na čelu Svalbarda. Danas, “Noina arka sjemena”, koja posluje od 2008. godine, sadrži više od 6.500 sorti iz preko 100 zemalja.
“2024. godine sam tamo otišao kao gost, da pohranim sjeme iz naše banke gena u Sarajevu, i vidio sam to izvana. Kada sam stigao, mislio sam da bih trebao obratiti veliku pažnju na sve jer, realno, to će biti moja jedina prilika da posjetim Svalbard.
Tek u junu 2026. godine sam uspio vidjeti unutrašnjost, jer niko ne ulazi u trezor osim ako nema nešto konkretno da uradi. Bilo je to nevjerovatno iskustvo. I ne samo ulazak unutra: sam posao skladištenja kutija sa sjemenom, što ne radimo baš često, jer se vrata otvaraju samo tri puta godišnje, bio je nevjerovatan.
Ako na trenutak zastanete i razmislite o tome šta radite, o ovom sjemenu, koje je rezultat pažljivog odabira i generacija poljoprivrednika koji se time bave hiljadama godina – o tome da se nalazite ispod planine vrlo blizu Sjevernog pola, sve je to prilično impresivno.”
Globalni trezor sjemena na Svalbardu, koji radi od 2008. godine, služi kao sigurnosna kopija za banke sjemena širom svijeta. Gaši je nedavno u Valenciji, na 8. ftalks Food Summitu, upozorio da gubitak raznolikosti usjeva čini sisteme proizvodnje hrane ranjivim i smanjuje raznolikost ishrane.
O prvom ulasku u trezor rekao je da se to dogodilo tek u junu 2026. godine, jer se vrata otvaraju samo kada postoji konkretan posao.
“Stvarni posao skladištenja kutija sa sjemenom, što ne radimo često, jer se vrata otvaraju samo tri puta godišnje, bio je nevjerovatan”, rekao je Gaši.
U trezoru se trenutno nalazi više od 1,4 miliona uzoraka sjemena. Svaka od tri komore ima kapacitet od 1,5 miliona uzoraka, jedna je već popunjena, a druga se počela puniti.
“To nije banka sjemena u tradicionalnom smislu. Umjesto toga, mi služimo kao rezerva za druge banke sjemena širom svijeta. Naša najvažnija funkcija je da pomognemo bankama gena da zaštite svoj materijal, jer one održavaju biodiverzitet, što nam pomaže da razvijemo nove sorte usjeva koje bi mogle prehraniti stanovništvo. Ovaj biodiverzitet je jedan od odgovora na sve izazove s kojima se suočavamo, u poljoprivredi i u opskrbi hranom … Mi smo kao crna kutija. Ne diramo sjeme; skladištimo ga samo na temperaturi od -18°C (-0,4 °F), što mu omogućava da traje veoma dugo. Banke sjemena u svakoj zemlji odgovorne su za njihovu sadnju i osiguravanje da su i dalje održivi.”
Gaši ističe da Svalbard nije klasična banka sjemena, nego rezervni sistem za druge banke gena.
“Ovdje smo da pružimo uslugu u slučaju katastrofe, čak i ako nije masovna. Ali, u svakom slučaju, ako želimo otporne usjeve, moramo osigurati da se razmnožavaju. A da bi se to dogodilo, potrebna nam je široka genetska baza. Potrebna nam je ta raznolikost”, dodao je.
Sjeme se čuva na temperaturi od -18 stepeni Celzija, dok su banke u državama koje ga deponuju odgovorne za provjeru njegove klijavosti i održavanje materijala.
