Iako je kineski predsjednik Xi Jinping ranije izdao naredbu da vojska mora biti spremna za zauzimanje ostrva do 2027. godine, nove procjene pokazuju da Peking trenutno koče problemi s vojnom spremnošću i posljedice unutrašnjih čistki, dok istovremeno polažu nade u političke promjene na samom Tajvanu.
Analitičari ističu da Xijeva instrukcija za 2027. godinu, kada se obilježava stogodišnjica kineske vojske, predstavlja isključivo cilj vojne spremnosti, a ne i konačan rok za napad.
Kina i dalje preferira uspostavljanje kontrole nad Tajvanom bez oružanog sukoba. Jedan od glavnih razloga za odgodu potencijalne vojne akcije je opsežna antikorupcijska kampanja unutar kineske vojske, koja je rezultirala smjenom visokih komandanata i usporila vojne pripreme.
Američki izvori navode da su nedavne kineske vojne vježbe bile manjeg obima i da su sami komandanti nezadovoljni trenutnim stanjem spremnosti.
Složenost eventualne invazije na Tajvan upoređuje se sa savezničkim iskrcavanjem u Normandiji, a poučena iskustvima iz ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku, Kina je svjesna da mora izbjeći dugotrajan i iscrpljujući sukob za koji još uvijek nije u potpunosti spremna, piše Reuters.
Umjesto vojnog rješenja, Peking se trenutno fokusira na predsjedničke izbore na Tajvanu zakazane za 2028. godinu, nadajući se pobjedi političke opcije koja bi bila spremnija na bliže veze s Kinom. Međutim, ukoliko vladajuća Demokratska progresivna partija i aktuelni predsjednik Lai Ching-te osvoje još jedan mandat, američki zvaničnici upozoravaju da bi 2028. godina mogla postati izuzetno rizična i nepredvidiva, s obzirom na to da Laijeva vlada snažno insistira na posebnom identitetu Tajvana i jačanju odbrane uz pomoć Zapada.
Kada je riječ o ulozi Sjedinjenih Američkih Država, analitičari su podijeljeni. Dok jedni smatraju da Kina kalkuliše i čeka ishod američkih predsjedničkih izbora 2028. godine zbog rastućeg otpora u SAD-u prema vojnim intervencijama u inostranstvu, drugi ističu da postoji snažan američki dvostranački konsenzus o odbrani Tajvana.
U međuvremenu, američki predsjednik Donald Trump tvrdi da je dobio riječ od Xija da invazije neće biti tokom njegovog mandata. Ipak, Trump je nedavno pauzirao isporuku oružja Tajvanu vrijednu 14 milijardi dolara, objašnjavajući taj potez stvaranjem “pregovaračkog aduta” u odnosima s Pekingom.
