Reuters je krajem maja objavio da je Needham, dugogodišnji blizak saradnik aktuelnog državnog sekretara Marca Rubija, preuzeo ovu poziciju, koja se smatra jednom od najvažnijih u hijerarhiji oko predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.
Iako se čini kako je riječ o standardnom preslagivanju unutar administracije, koje se dešava na sedmičnom nivou, poruka iza ovog imenovanja, ali i drugačije podjele nadležnosti koje su nastale nakon što je Needham imenovan, donosi nešto drugačiju sliku.
Nagovještaj promjene kursa prema Evropi i BiH?
Needhamov dolazak u tim najbližih saradnika predsjednika SAD-a nije samo pitanje kadroviranja, već i suštinske promjene principa koje je do sada pratila Trumpova administracija.
Iako je Marco Rubio kao državni sekretar bio glavni savjetnik za pitanja vanjske politike, on se većinom bavio pitanjima koje je Trump identifikovao kao najvažnija, poput Venecuele i Irana.
Pitanja koja su delegirana na niži nivo bila su u nadležnosti Rubijevog zamjenika Christophera Landaua, koji je pripadao grupi bliskoj potpredsjedniku JD Vanceu, čiji stavovi o vanjskoj politici su u suprotnosti s onima koje zastupa Rubio.
Vance, a samim tim i Landau, su stava da se Amerika mora okrenuti sebi i potpuno odustati od bilo kakve vrste internacionalizma, dok je Rubio takozvani “neokonzervativac”, koji zastupa agresivniju politiku SAD-a prema svijetu.
Ove dvije suprotne politike su se “pomirile” tako što je Landau imenovan kao Rubijev zamjenik, s posebnim fokusom na Evropu i Južnu Ameriku.
Međutim, Needham će sada preuzeti pitanja vezana za Evropu, dok će se Landau fokusirati na Južnu Ameriku, što je i logičan ishod imajući u vidu da je njegova diplomatska karijera bila vezana za ovaj dio svijeta.
Dio razloga zbog kojeg je donesena ovakva odluka jeste i nikada gori odnosi između SAD-a i Evrope, a koji su u velikoj mjeri rezultat politike koju su zastupali Vance, Landau i njihovi istomišljenici. U tom kontekstu, Needham dolazi kao “vatrogasac”, u nadi da će drugačijim pristupom pomiriti SAD s evropskim saveznicima.
Zašto je ovo imenovanje važno za BiH?
Iako je na svojoj površini ovo pitanje nekih većih sila, efekti bi se mogli osjetiti u Bosni i Hercegovini, u kontekstu odnosa naše zemlje i SAD-a.
Naime, Klix.ba iz diplomatskih izvora saznaje da je upravo Landau bio arhitekta dogovora između SAD-a i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, zastupajući poziciju da je politička trgovina, u kojoj je fokus bio na ukidanju sankcija, najefikasniji način djelovanja.
Landau je, također, zastupao poziciju “suverenosti”, odnosno otklanjanja međunarodne zajednice iz BiH s opravdanjem da je “vrijeme da lokalni akteri preuzmu odgovornost”.
Iako je Landau, kako diplomatski izvori kažu za naš portal, imao odriješene ruke kada je u pitanju odnos Washingtona prema BiH, neke njegove ideje, u kontekstu odnosa s Dodikom, bile su zaustavljanje djelovanjem Rubijeve struje, a nerijetko i samog državnog sekretara.
Konkretnije, navodi se da je Landau bio spreman ići još dalje u popravljanju odnosa, pa čak i normalizaciji SNSD-a i Milorada Dodika u Washingtonu, protiv čega je bio Rubio, koji se i tokom mandata u Senatu američkog Kongresa često bavio pitanjem Bosne i Hercegovine.
Landau sada neće biti u poziciji da vodi američku politiku prema Evropi, a to pitanje preuzima Needham, koji bi mogao donijeti izmjene i u odnosu prema BiH. Naravno, naša zemlja sigurno nije pri vrhu prioriteta, pa čak i za Rubijevu struju u State Departmentu, ali se može očekivati svojevrsna promjena kursa od Landaua i grupe izolacionista unutar Trumpove administracije.
Imenovanje u kontekstu sukoba moći: Rubio sve popularniji, Vance gubi podršku
Iza imenovanja Needhama i drugih preslagivanja također stoji sada već dugotrajni “tihi sukob” između Rubija i potpredsjednika SAD-a Vancea, a u fokusu je mjesto kandidata za predsjednika na izborima 2028. godine.
Rubio je ušao u administraciju Donalda Trumpa kao svojevrsni autsajder, gledano kroz stav Trumpove grupe MAGA (Make America Great Again). On je bio dugogodišnji senator koji je pripadao grupi “klasičnih” republikanaca, odnosno onih osoba koje je Trumpova MAGA ranije etiketirala kao staru gardu koju treba politički otkloniti.
S druge strane, Vance je bio “beba” MAGA pokreta, koji se po svim važnijim stavovima poklapa s onim što oni žele od jednog političara.
U skladu s tim, očekivalo se da će Rubio kratko trajati, a Vance biti izgrađen kao naredni kandidat za predsjednika. Ipak, nešto više od godinu dana nakon što je Trump preuzeo mjesto predsjednika SAD-a, došlo je do obrnute situacije gdje se Rubio gleda pozitivno, a Vance je sve dalje od kandidatskog mjesta 2028. godine.
Rubio je, barem javno, pratio i branio sve Trumpove poteze, pa čak i one s kojima se ranije nije slagao, dok je Vance imao tendenciju da često griješi, bilo u javnim istupima, porukama na društvenim mrežama ili u ponašanju iza scene.
Samim tim, Vance je od skoro sigurnog kandidata sada došao do situacije u kojoj je Rubio u Trumpovim očima ispred njega, bar kada se govori o kandidatima za predsjedničke izbore 2028. godine.
Izolacionizam se pokazao kao greška: BiH i Evropu čeka nešto bolji Washington?
Nakon godinu i po izrazito teške saradnje između SAD-a i Evrope, dolazak Needhama i nadmoć Rubija u Bijeloj kući signalizira nešto bolje dane za Stari kontinent, a posljedično i Bosnu i Hercegovinu.
Krah odnosa između SAD-a i njenih saveznica u Evropi kao direktan rezultat politike izolacionista pod Vanceovim vodstvom je očigledno prepoznat kao neuspjeh, a Rubio i Needham bi sada trebali spasiti ono što se spasiti može.
Naravno, konačna odluka će uvijek biti na predsjedniku, a posebno kada je na tom mjestu neko poput Trumpa, ko želi kontrolu nad svojim saradnicima i njihovu poslušnost.
Njegova nepredvidljivost neće dati priliku Evropi da ostane sigurna, čak i ako Needham donese željene promjene u odnosu Washingtona prema ovom kontinentu, ali su ovo dobre naznake da je Bijela kuća shvatila grešku u guranju ideja izolacionizma, kojim su značajno urušili odnose sa svojim saveznicima.
