Iako se ova metoda na prvi pogled čini logičnom, veterinari upozoravaju da naglo hlađenje može imati suprotan efekat i dodatno opteretiti organizam životinje.
Psi tjelesnu temperaturu ne regulišu znojenjem kao ljudi. Umjesto toga, rashlađuju se dahtanjem, a u manjoj mjeri i preko jastučića na šapama. Zbog toga naglo polijevanje ledenom ili veoma hladnom vodom ne hladi organizam onako kako mnogi misle.
Hladna voda može izazvati sužavanje krvnih sudova u koži, zbog čega se toplota zadržava u unutrašnjosti tijela umjesto da se postepeno oslobađa. Osim toga, nagla promjena temperature može izazvati stres, posebno kod starijih pasa, štenaca i životinja koje imaju srčane ili respiratorne probleme.
Stručnjaci preporučuju da se, ukoliko psa želite rashladiti, koristi mlaka ili umjereno hladna voda, kojom je najbolje polako navlažiti šape, stomak i područje prepona. Na tim dijelovima tijela krvni sudovi su bliže površini kože, pa se toplota efikasnije oslobađa.
Jednako je važno osigurati psu dovoljno svježe vode za piće, hladovinu i izbjegavati šetnje u najtoplijem dijelu dana. Tokom visokih temperatura preporučuje se izlazak rano ujutro ili uvečer, kada su asfalt i zrak znatno hladniji.
Pravilno rashlađivanje može pomoći psu da lakše podnese ljetne vrućine, ali nagle promjene temperature i polijevanje ledenom vodom mogu imati suprotan učinak.
