Dok Sarajevo tokom sve češćih toplotnih talasa traži načine kako ublažiti posljedice ekstremnih temperatura, istovremeno se zdrava stabla uklanjaju zbog parkinga, hlada, lišća ili drugih svakodnevnih razloga. Profesor Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Dalibor Ballian upozorava da je odnos prema gradskom zelenilu ozbiljan problem, posebno u vremenu klimatskih promjena.
“Uvijek pokušavaju naći neki izgovor zašto će neko stablo da se posiječe”, kazao je Ballian za N1, navodeći da se zdrava stabla uklanjaju jer “neko ne vidi automobil”, zato što prave sjenu, stvaraju vlagu ili “prljaju”, odnosno opada im lišće.
Jedno veliko stablo može sniziti temperaturu
Stručnjak ističe da je vrijednost jednog velikog stabla u gradu mnogo veća nego što se često percipira.
“Jedno veliko stablo u gradu je ključno”, kaže profesor, objašnjavajući da stabla filtriraju zrak, vezuju prašinu i druge čestice, regulišu vlagu u tlu i zraku, ali imaju i ogromnu ulogu u smanjenju temperature.
Prema istraživanjima koja je naveo, zelene površine grada, travnjaci, grmlje i drveće, mogu smanjiti ekstremnu temperaturu za tri do pet stepeni.
“To je jako mnogo”, poručuje Ballian.
Poseban problem, dodaje, predstavljaju velike asfaltne površine koje upijaju toplotu i doprinose pojavi tropskih noći.
“Mačehinski se odnosimo prema gradskom zelenilu”, ocjenjuje profesor.
Sadnja drveća usred ljeta: “To su bačeni novci, to je ludost”
Ballian posebno kritikuje praksu sadnje drveća tokom najtoplijeg dijela godine.
Navodi da je tokom jula bilo primjera sadnje drveća, što smatra pogrešnim i neefikasnim.
“To su bačeni novci, to je ludost”, kaže Ballian.
Optimalnim periodom za sadnju smatra period od kraja septembra do prvih jakih mrazeva, odnosno proljetni period do aprila, jer tada transplantirane biljke imaju najbolje uslove da se prilagode novoj sredini i razviju korijenov sistem.
“Ne zovu nas iz Sarajeva, ali zovu iz Beograda, Zagreba, Mostara…”
Profesor upozorava i na problem nedovoljnog uključivanja stručnjaka u odlučivanje o gradskom zelenilu.
Prema njegovim riječima, Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu ima opremu kojom se može provjeriti zdravstveno stanje stabala, uključujući stanje unutar debla.
“Imamo tu opremu. I nešto smo malo radili u Sarajevu, ne mogu reći, ali vrlo malo nas zovu iz Sarajeva”, kazao je naš sagovornik.
Istovremeno, navodi da stručnjaci sa fakulteta odlaze u Beograd, Zagreb, Mostar i Bijeljinu kako bi radili procjene stabala.
“Obično se izlazi u susret građanima”
Govoreći o tome kako se odlučuje koje će stablo biti posječeno, Ballian iznosi vrlo oštru ocjenu.
“Obično se izlazi u susret građanima. Znači, uradi se ono što građani žele”, rekao je.
Kao jedan od razloga za takvu praksu naveo je politički interes.
“Pa zato što će ti građani glasati na izborima”, kazao je, dodajući da zbog toga, kako smatra, postoji problem suočavanja s istinom kada je riječ o uklanjanju stabala.
Zelene fasade mogu pomoći, ali nije dovoljno samo ih postaviti
Jedan od načina ozelenjavanja grada mogu biti i zelene fasade i balkoni, ali profesor upozorava da je najveći problem njihovo održavanje.
U Sarajevu je već postojao pokušaj postavljanja zelene fasade, ali, prema njegovim riječima, problem je bio u lošoj realizaciji i nedostatku adekvatnog sistema za navodnjavanje.
“Najjeftinije je napraviti, najteže je održavati kasnije”, upozorava Ballian.
“Mi još nismo ni počeli razmišljati” o prilagođavanju gradova klimatskim promjenama
Klimatske promjene, kaže Ballian, više nisu nešto što se može posmatrati kao daleka budućnost:
“Mi sad moramo pokušati prirodu da prilagođavamo, znači, svim tim promjenama. Tako i gradovi treba da se prilagođavaju”.
Ipak, smatra da BiH, ali ni region, nemaju dovoljno razvijene strategije prilagođavanja gradova klimatskim promjenama.
“Neki veliki gradovi Evrope, Sjeverne Amerike, Azije, znači, već to imaju, rade intenzivno na tome. Mi još nismo ni počeli razmišljati o takvim stvarima”, upozorava.
5.000 novih stabala godišnje? “Jako skromno”
Na inicijativu Eko akcije “Za drveće Sarajeva”, kojom se traži sadnja najmanje 5.000 stabala godišnje do 2030. i povećanje pokrivenosti krošnjama na 30 posto do 2035. godine, Balijan odgovara bez mnogo dileme.
“Ja ću samo reći da je to jako skromno”, odgovara.
Kako objašnjava, broj od 5.000 stabala trebalo bi višestruko povećati.
“5.000 stabala je jako malo. Ovaj grad i koliko ima mogućnosti da se zasadi, to bi trebalo biti barem puta 4 do 5”, kazao je, procjenjujući da bi cilj trebalo biti između 20.000 i 25.000 stabala, kako bi se u obzir uzelo i ono što će se osušiti ili biti uništeno.
Sarajevo nema veliki park, a Trebević se urbanizira
Ballian smatra da bi svaka općina trebala napraviti vlastiti katastar urbanog zelenila kako bi se precizno znalo čime grad raspolaže i gdje postoji prostor za novu sadnju.
Posebno problematičnim smatra stanje na Trebeviću.
“Trebević se urbanizira, šume na Trebeviću se sijeku uveliko, zgrade niču”, upozorio je.
Govoreći o svom nedavnom odlasku na Trebević sa studentima, opisao je prizor koji ga je, kako kaže, šokirao:
“Odjednom u sred šume betonski kolos. Prije mjesec dana, prije toga kad sam bio, nije ga uopšte tu bilo. Sad je odjednom se, znači, pojavio”.
Upozorenje zbog Trebevića: “Da smo imali takvu kišu, bilo bi jako mnogo problema”
Profesor upozorava i na posljedice koje bi ekstremne padavine mogle imati na područjima koja su urbanizirana i na kojima je narušen prirodni sistem.
“Mi za sad imamo sreću što nismo imali kišu koja je bila u Jablanici, koja je bila u Neretvici, koja je bila na području Fojnice. Da smo imali takvu kišu na Trebeviću, bilo bi jako mnogo problema.”
Također, podsjeća da je prirodne sisteme izuzetno teško obnoviti kada jednom budu uništeni:
“Ono što mi uništimo za minutu, da bi popravili, trebaju decenije, desetine godina, pa i stotine godina”.
“Bojim se da jeste”: Upozorenje zbog Bjelašnice i vode
Govoreći o Bjelašnici i problemima sa infrastrukturom, posebno u području Babinog dola, Ballian je izrazio bojazan da je dio prirodnog sistema već nepovratno narušen.
“Ja se bojim da jeste”, odgovorio je na pitanje da li je situacija nepovratno uništena.
Kako je objasnio, infrastruktura prvobitno nije bila projektovana za današnji broj ljudi:
“Sad možete misliti ono što je planirano za nekih 2-3 hiljade ljudi gore koji bi dolazili, sad imate 50 hiljada ljudi”.
Prema njegovim riječima, postojeće instalacije ne mogu podnijeti takvo opterećenje. Problem, dodaje, nije samo na Bjelašnici već i u gradu, gdje se grade velika stambena naselja bez infrastrukture koja može pratiti nagli priliv stanovništva.
“Ako ne budemo ulagali u zelenilo, ukrast ćemo budućnost naše djece”
Ballian smatra da bi ulaganje u zelenilo moralo postati jedan od prioriteta.
“Nažalost, uvijek ulažemo u neke druge stvari, uvijek se javi, znači, nešto preče. A ako ne budemo ulagali u zelenilo, ukrast ćemo budućnost naše djece i naših unuka”, navodi.
Jedan od ključnih alata vidi u registru, odnosno katastru urbanog zelenila. Takvi katastri postoje u evropskim gradovima, dok su u Sarajevu, prema njegovim riječima, ranije rađeni parcijalno, ali se ne koriste dovoljno.
“Mi možemo sve, sve možemo uraditi, sve da serviramo, znači, bilo kojoj općini, kantonu, gradu, znači, ali kad mi to uradimo, da li će oni to primijeniti, to je sad problem”, ističe naš gost.
“Svaki stanovnik neka zasadi jedno stablo ili grm”
Na kraju razgovora Ballian je odgovornost vratio i građanima.
“Građani su ključni tu”, rekao je.
A onda ponudio jednostavnu računicu za Sarajevo:
“Ja kažem, evo, uzmite, Sarajevo ima nekih 400.000 stanovnika. Svaki stanovnik, samo jedno stabalce ili jedan grm nek’ zasadi. Sarajevo je za dvije godine potpuno zeleno”.
“Ne treba nam inicijativa 5.000. Vidite, zasadili smo 400.000”.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Pratite nas na društvenim mrežama
