Xi Jinping je tokom posjete Bijeloj kući 2015. nastojao ublažiti američku zabrinutost zbog brzog uspona Kine, a tadašnji predsjednik Barack Obama poručio je da SAD “pozdravljaju uspon Kine koja je mirna, stabilna, prosperitetna i odgovoran akter u globalnim poslovima”.
Danas je okvir potpuno drugačiji – dvije najveće svjetske ekonomije nadmeću se od umjetne inteligencije do svemira, trgovine i vojnog utjecaja.
Analitičari ocjenjuju da je Kina u međuvremenu stekla kapacitete da ozbiljnije parira SAD-u. Prošle godine odgovorila je na carine predsjednika Donalda Trumpa od 125 posto, gotovo zamrznula trgovinu i iskoristila dominaciju u preradi ključnih minerala, važnih za proizvode od pametnih telefona do borbenih aviona.
Mnoge tačke spora iz 2015. ostale su neriješene ili su se dodatno pogoršale, uključujući pristup kineskom tržištu za američke kompanije, cyber napade i tenzije u Južnom kineskom moru.
Pitanje Tajvana sada je znatno istaknutije nego prije deceniju, a Xi je ranije upozorio na “sudare pa čak i sukobe” ako Washington pogrešno postupi prema otoku kojim se upravlja odvojeno, a koji Peking smatra svojim.
U međuvremenu je Kina proširila globalni izvoz, smanjila zavisnost od uvoza u pojedinim industrijama i ojačala proizvodnju naprednih tehnologija, od dronova i električnih vozila do brodogradnje. Taj industrijski rast pratio je i vojni razvoj, uključujući najveću mornaričku flotu po broju plovila, borbene avione pete generacije i snažniji svemirski program.
Trump će Xija dočekati na pisti u bazi Joint Base Andrews, što predstavlja odstupanje od uobičajenog protokola. Prva dama Melania Trump rekla je za Fox News da ga dočekuju tako zbog njihovog sjajnog odnosa.
